Na početku, kako nalažu osnove novinarstva, da objavimo poslednju vest koja je u redakciju „Kragujevačkih” stigla prošlog ponedeljka, u pisanoj formi, kao odgovor na pitanja i molbu za razgovor sa rektorom kragujevačkog Univerziteta Vladimirom Rankovićem. Inače, zvaničan zahtev upućen je nedelju dana pre toga, a tema je početak rada Centara izvrsnosti. Dakle, na pitanje kada se planira otvaranje Centara, odgovor koji potpisuje rektor Rankoviće je sledeći: „Nije još uvek određeno.”
Time je, zapravo, stavljena tačka na sva nagađanja, nedoumice i obećanja koja su brojni zvaničnici davali prethodnih deset godina. Ovo je, ustvari, jedina tačna informacija, za razliku od svih koje su davali najviši državni zvaničnici, obećavajući uoči svake nove godine da će Centri izvrsnosti početi sa radom na proleće.
To da „još uvek nije određeno” je vest, jer niko za ovih deset godina nije „preciznije” odredio termin kada će jedna visokoobrazovna naučna državna ustanova početi da radi.
Vest je i to da je sva oprema, na koju se čekalo zbog procedura i javnih nabavki, „nabavljena i isporučena”, što je odgovor na pitanje da li je obećani državni novac za kupovinu opremu još uvek na raspolaganju i u kom iznosu?
Pošto vest mora da sadrži i odgovor na pitanje zašto, pitali smo, takođe, zašto još uvek objekat nije u funkciji kada je već sve završeno, u čemu je problem i kako će biti rešen? Odgovor je da „problema nema”, ali da „nije izvršen prenos prava korišćenja na Univerzitet u Kragujevcu i da se „čeka procedura”.
Spisak obećanja
Dugačak je spisak svih prepona koje je morao da preskače ovaj projekat, ali da još jednom podsetimo kako i kada je sve počelo. Ako računamo daje ovaj naučni i nastavni kompleks gotov, samo što nije počeo da radi, trebalo je da prođe petnaest godina otkad je Vlada odobrila projekat 2010. godine, a početkom 2011. potpisan je Protokol o realizaciji i finansiranju. Za one koji se ne sećaju, potpisnici su bili ministar Božidar Đelić, dekan Medicinskog fakulteta Nebojša Arsenijević i gradonačelnik Veroljub Stevanović. Ideja je potekla od Arsenijevića i još jednog visokorangiranog naučnika – Miodraga Stojkovića.
Dogovoreno je koliki će biti novčani ulozi države, grada Kragujevca (koji je prihvatio da bez naknade dodeli plac za nove objekte) i Univerziteta i koliko novca će se obezbediti kroz međunarodni kredit. Saopšteno je i da 2012. godine Centar treba da bude izgrađen.
Delovalo je da sve „ide kao podmazano”, ali promenila se vlast baš te 2012, desili su se naprednjaci i, kako kod nas svaka nova politička garnitura „iznova piše istoriju”, novi ugovor o izgradnji Centara potpisuje ministar prosvete Žarko Obradović tek u maju 2013. godine. Prošle su dve godine od pompeznog najavljivanja početka gradnje, sve do oktobra 2015, kada je konačno izabran izvođač radova. Rok za završetak bio je 1. april 2017. godine.
Početkom 2016. godine konačno je počela izgradnja Centara izvrsnosti kao projekat Univerziteta u Kragujevcu, a kamen temeljac položio je 25. januara predsednik Srbije Tomislav Nikolić. Ali, država je poverila posao graditeljima iz Crne Trave koji nisu imali kapaciteta za to. Ni trećina radova nije bila završena kada je raskinut ugovor sa izvođačem, a onda je nastao i problem povlačenja novih tranši sredstava od međunarodnog kreditora. Umesto gotovih naučnih centara na napuštenom gradilištu počeo je da raste korov.
Gradnja je nastavljena u jesen 2021, završena je prošle godine sa kašnjenjem između dvanaest i sedam godina, u zavisnosti prema kojim ugovorima su definisani rokovi.
Dok je trajala gradnja više puta je najavljivan završetak i početak rada Centara.
Tako je u novembru 2023. tada premijerka Srbije Ana Brnabić, nakon što je posetila gradilište, izjavila da „gradnja Centra predugo traje i da je to prouzrokovalo mnoge frustracije u Vladi Srbije, ali da nikada nisu odustali od njega”. Najavila je da će početi sa radom u aprilu ili maju 2024. godine.
I ministarka nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Jelena Begović došla je dva meseca kasnije, u januaru 2024, na gradilište i najavila da će radovi biti završeni na proleće, a da će se prvi stanari useliti na leto.
Osam meseci kasnije, u septembru 2024. sa Univerziteta je stigla vest da je u toku tender za nabavku nameštaja i da će Centri izvrsnosti sa Nacionalnom bankom matičnih ćelija u Kragujevcu biti otvoreni početkom 2025. godine, a trebalo je da se to dogodi u februaru.
Međutim, rokovi su najavljivani, ali nisu realizovani. Najzad, iako su građevinski radovi završeni, nabavljeni nameštaj i oprema, više niko ne zna kada će Centri početi sa radom. Kažu, kad se završi procedura.
Ovim povodom oglašavale su se i opozicione stranke u Kragujevcu, ukazujući na nemarnost SNS vlasti u vezi sa započetom izgradnjom Centra izvrsnosti. Stranka slobode i pravde naročito je istakla činjenicu da je poražavajuće to što je projekat napustio svetski priznati naučnik i genetičar Miodrag Stojković, koji je zbog nemara napustio Srbiju.
– Odlaskom eminentnog stručnjaka Miodraga Stojkovića, srpska i kragujevačka nauka izgubila je nemerljivu vrednost i šansu za razvoj, navedeno je u saopštenju Stranke slobode i pravde 2021. godine. Oni su tada zatražili da se utvrdi da li je neko od ovog i ovolikog zastoja imao korist i čija je odgovornost što se sa radovima toliko odugovlačilo, ali sve je ostalo zabašureno.
Odstupanje od prvobitnog projekta
Što se tiče tehničkih podataka, treba reći da se Centri prostiru na 11.500 kvadratnih metara i tu će biti smešten deo vezan za edukaciju i obrazovanje Fakulteta medicinskih nauka, jedan deo Instituta za informacione tehnologije Fakulteta inženjerskih nauka i deo vezan za istraživanje matičnih ćelija. Vrednost investicije građevinskih radova iznosila je 18 miliona evra, a još četiri miliona opredljeno je za nameštaj i opremu.
Ovo je prvi ovakav objekat, odnosno prva Banka za matične ćelije koja će biti izgrađena i opremljena u našoj zemlji, što će omogućiti čuvanje, korišćenje i istraživanje matičnih ćelija.
Međutim, u odnosu na prvobitni projekat došlo je do promene strukture Centara i do izmene prioriteta. Projekat je, zapravo, dobio Univerzitet, a ne samo Fakultet medicinskih nauka, kako je u početku bilo predviđeno. Zbog toga je došlo i do drugačije preraspodele sredstava za opremu od onoga što je prvobitno zamišljeno. Procenjuje se da je za kompletno opremanje potrebno oko 11 miliona evra, a prioritet je opremanje Centra za matične ćelije i istraživački centar u okviru Banke matičnih ćelija, za šta je novac obezbedilo Ministarstvo.
Nekadašnji rektor Nenad Filipović izjavio je prošle godine da će završetkom Centara i početkom rada biti rešena mnoga pitanja. Pre svega smeštaj studenata, jer se očekuje da preko tri hiljade studenata ovde imaju nastavne aktivnosti. Jedan deo pripašće istraživačkim timovima, zatim laboratorijama Centra za matične ćelije, kao i biomedicinskom inženjeringu. Očekuje se da će se u Centre useliti preko 300 istraživača i da će Institut za informacione tehnologije biti okosnica inkubatora Naučno tehnološkog parka, koji će biti vezan za informacione tehnologije i povezan sa Državnim data centrom.
Univerzitet u Kragujevcu, osim što je finansijski učestvovao u projektu gradnje Centara izvrsnosti, finansirao je i izgradnju stanova za mlade naučnike. Preko 200 stanova je dodeljeno na konkursu mladim istraživačima 2019. godine. Trebalo je da oni koji više od pet godina koriste stambene jedinice dobiju pravo da ih otkupe, ali ni tu nije sve išlo kao treba. Vlada Srbije je menjala cenu otkupa i „zakucala” je na 75.500 dinara, umesto 69.000, kako je u startu trebalo da bude, kada su stanari zaključivali ugovore.
Kako stvari sada stoje, da li ima zainteresovanih za otkup i da li su potpisani prvi ugovori iz Rektorata je stigao odgovor da „zbog nemogućnosti da se pristupi neophodnoj dokumentaciji koja se nalazi u zgradi Rektorata, a koja je blokirana od 16. januara 2025. godine, Univerzitet nije u mogućnosti da realizuje izradu ugovora o otkupu stanova”.
Piše: Gordana Božić

1 коментар
Наслов вам је песимистичан без разлога. Отварање центара је, ипак, извесно.