Fakulteti su spremni za prijemne ispite i upis brucoša, ali Ministarstvo prosvete zateže uslovljavanjem budžetskih kvota za upis nove generacije studenata. Prema najavi ministra prosvete Dejana Vuka Stankovića kvote će biti odobrene fakultetima koji nadoknade nastavu, dok će, kaže, fakulteti koji ne uđu u „čamac za spasavanje”, biti izbrisani sa akademske mape.
Na ovaj novi pritisak vlasti, akademska zajednica je odgovorila na protestu „Fakulteti na raskrsnici” u Beogradu, zahtevajući od Vlade Srbije kvote za upis do kraja juna, kako bi se obezbedila stabilnost javnih univerziteta i sigurnost budućih studenata.
O tome razgovaramo sa profesorom FILUM-a Nikolom Vujčićem iz Slobodnog univerziteta Kragujevac (SUKG).
– Posledice po fakultete, nastavnike i svršene maturante mogu biti vrlo ozbiljne. Sasvim je jasno šta bi donelo neupisivanje nove generacije brucoša. Tu bi najviše izgubili maturanti, naši budući studenti, a dalekosežno – i čitavo društvo. Čak i u slučaju nastupanja najnepovoljnijeg scenarija, koji se nagoveštava svakodnevnim izjavama ministra i režimskih, delom i potpuno nenadležnih, političara, ali i konkretnim koracima u pripremi izmena Zakona o visokom obrazovanju, a to je sistematska demontaža mreže državnih univerziteta, većina univerzitetskih nastavnika će se snaći. Oni koji će najviše izgubiti biće naša deca, budući studenti, a indirektno i njihovi roditelji koji su to direktno ili indirektno, svojim nečinjenjem, dozvolili.
Da li se u takvim okolnostima može dogoditi veći odliv brucoša na privatne fakultete?
– Lično, ne mislim da se može u kratkom roku očekivati veći odliv studenata na privatne fakultete budući da oni u našem društvu, čast izuzecima, još uvek imaju znatno lošiji imidž od državnih. Ta lošija slika donekle je opravdana i slabijim kvalitetom studijskih programa i nastave, a naročito ispita. Na žalost, već deceniju, dve svedočimo da nam mnogi od tih fakulteta preuzimaju studente koji otežano završavaju državne, jer nedovoljno uspešno pokazuju znanje na ispitima. Ali verujem da naši maturanti žele najbolje za sebe i da će znati na pravi način da odaberu kvalitet pruženog znanja, pravi fakultet i studijski program za sebe. Verujem da ovo društvo želi da bude društvo znanja, a ne obrnuto.
Svi fakulteti Univerziteta u Kragujevcu zvanično su prešli na onlajn nastavu, iako najveći broj fakulteta nema akreditaciju za to. Šta garantuje kvalitet tako izvedene nastave?
– Veoma će biti upitan i ishod školovanja pod takvim uslovima, kao i validnost diploma ako bi ove okolnosti potrajale. Ceo koncept ove nastave na daljinu kome je legitimitet dalo Ministarstvo prosvete samo je još jedan u nizu protivzakonitih instrumenata u nastojanju ove vlasti da uguši studentske proteste i ne ispuni njihove legitimne zahteve.
Da li je sa nadoknadom nastave na fakultetima počela isplata punih zarada univerzitetskim profesorima u Kragujevcu? Isplaćuje li država redovno sredstva za materijalne troškove fakultetima?
– Prema mojim saznanjima, isplata zarada u punom iznosu izvršena je na Medicinskom fakultetu koji je prvi počeo da izvodi nastavu na daljinu. Na FILUM-u isplata još nije usledila, kao ni na još nekim fakultetima koji su pre FILUM-a krenuli sa onlajn predavanjima. Materijalni troškovi se, koliko je meni poznato, isplaćuju kvartalno. Prema poslednjim informacijama, za prvi kvartal ove godine taj novac još uvek nije uplaćen. Izostalo je obrazloženje. Ministarstvo se po ovom pitanju ne oglašava. Rade kao i do sada – šta im je volja.
Fakultetima se preti prinudnom upravom, a pritisci koji se vrše prevashodno su finansijske prirode. Sa druge strane, studentima se preti gubitkom godine. Ko više odoleva represiji?
– Nedostatak novčanih sredstava za sobom može povući i blokadu računa što dodatno komplikuje stvari. Nekim fakultetima je prećeno i prinudnom upravom i „nametnutim” rukovodstvom što u ušima svakog autonomnog nastavnika zvuči zastrašujuće. Na ovaj način se preko fakulteta vrši pritisak i na pojedinačne nastavnike. Ne verujem da postoji nastavnik koji bi zaželeo da propadne njegova „druga kuća”. Pored toga, nastavnici su i direktno pogođeni sramotnom redukcijom zarade na 12,5 procenata koja je utemeljena u protivzakonitoj Uredbi o normativima i standardima uslova rada Univerziteta i fakulteta za delatnosti koje se finansiraju iz budžeta koja je stupila na snagu 25. marta ove godine i koja predstavlja očit vid represije na univerzitetske nastavnike. S druge strane, studentima se preti gubitkom godine, gubitkom statusa budžetskog studenta, gubitkom mesta u studentskom domu. Oni su najviše spremni na neki oblik žrtve i najistrajnije odolevaju svim pritiscima.
Može li doći do dijaloga sa upravom Univerziteta?
– Slobodni univerzitet Kragujevac nema nikakvu saradnju niti dijalog sa upravom Univerziteta u Kragujevcu. Deluje kao da i oni i pojedine naše koleginice i kolege potpuno pogrešno percipiraju naše afirmativno delovanje i angažman. Jer naši ciljevi ni u kom slučaju nisu u sukobu sa zvaničnim ciljevima naših uprava. Mi se zalažemo za napredak visokog obrazovanja i interes studenata. Plediramo za opstanak akademske zajednice sa svim onim što akademska zajednica jeste i mora biti. Ukoliko ovo nisu i ciljevi svakog pojedinačnog fakultetskog i univerzitetskog rukovodstva upitno je da li oni i dalje treba da obavljaju te društveno odgovorne funkcije.
Sa protesta akademske zajednice „Fakulteti na raskrsnici“ od Vlade Srbije je zahtevano rasformiranje Radne grupe za izradu novog Zakona o visokom obrazovanju. Koje su vaše primedbe na najavljene izmene Zakona?
– Sastav radne grupe uopšte ne uliva poverenje da će svi raditi u interesu visokog obrazovanja, odnosno da će raditi na optimizaciji istog. Naprotiv. Najavljene izmene Zakona o visokom obrazovanju ukazuju na esencijalne promene u finansiranju visokoškolskih ustanova. Najblaže rečeno, one bi se veoma nepovoljno odrazile na državne, a favorizovale bi privatne univerzitete upitnog kvaliteta. Upravo kontrola kvaliteta je ono što zabrinjava i što se, vrlo izvesno, neće sprovoditi prema ustaljenim standardima za sve te (nelojalno) konkurentske institucije. Ne možemo na obrazovni sistem jedne države primeniti kapitalističke principe tržišne ekonomije. Odnosno, mogli bismo i očekivati kakvo blagostanje kada mnogi naši privatni fakulteti ne bi bili tzv. vikend fakulteti. U sistemima otvorene tržišne privrede u kojima je privatno visoko obrazovanje na ceni postoji lojalna konkurencija, pa se državni i privatni fakulteti bore za svakog studenta kvalitetom svoje ponude. Pogledajte naše privatne fakultete, pa će vam dobrano biti jasno zašto je to kod nas nesprovodivo.
Gde vidite izlaz iz krize na univerzitetima, budući da se zahtevi studenata u blokadi ne ispunjavaju?
– Izlaz iz krize na univerzitetima ne može se očekivati samo kroz delovanje samih studenata ili nastavnika – to je odgovornost države i društva u celini. Današnji sistem visokog obrazovanja jasno pokazuje znake duboke disfunkcionalnosti i nepravde, jer ne prepoznaje i ne vrednuje stvarne potrebe i potencijale. Svedoci smo toga i ne bismo mi ni sastavljali mrežu slobodnih univerziteta da je sve u visokom obrazovanju onako kako bi trebalo. Bez suštinske reforme, bez promene načina na koji se donose odluke i alociraju resursi, teško da možemo očekivati bilo kakav napredak. Svakako, država, kao naš osnivač, morala bi da preuzme odgovornost za kreiranje pravednijeg i transparentnijeg sistema, koji će omogućiti dostojanstven položaj svih učesnika i koji će zaista služiti razvoju mladih i društva. Samo kroz takvu sistemsku promenu možemo izaći iz krize i izgraditi univerzitete kao mesta slobode, znanja i jednakosti.
Da li su žestoki pritisci države na akademsku zajednicu uspeli da je zastraše i umanje bunt profesora koji su podržali studente u blokadi?
– Kod ljudi koji su istinski podržavali studente od samog početka i zalagali se za iste vrednosti, kod onih koji iskonski osećaju da je profesura poziv, a ne služba, mislim da to nije moguće učiniti. Od početka je bilo jasno da ovo neće biti ni laka ni kratka borba, budući da je ulog veliki. Stoga smo svi bili spremni na razne pritiske i represivne mere, jer jasno nam je bilo u kakvom društvu živimo i pre no što su studenti digli glas.
Koja je poruka studentima koji su već sedam meseci na blokadama boreći se za ispunjenje zahteva i promene?
– Poruka Slobodnog univerziteta Kragujevac jasna je i iskrena – vaša istrajnost i hrabrost glas su pravde i potrebe za promenama u našem društvu. Borba za bolje uslove življenja, kvalitetnije obrazovanje i dostojanstven položaj svih građana nije laka, ali je izuzetno važna. Pozivamo sve na nastavak zajedničkog delanja – jer samo zajedno, kroz solidarnost i odlučnost, možemo izgraditi društvo i obrazovanje koje zaslužujemo. Ne odustajte – vaša energija i angažman stvaraju temelje za pravedniju i bolju budućnost.
Razgovarala: Gordana Mirović