Psihofizička priprema budućih mama i tata od izuzetne je važnosti, kako bi se nova i najvažnija životna uloga prihvatila spremno i bez straha, kao i to da se trudnice fizički pripreme za čin materinstva.
Besplatna škola za trudnice „Gnezdoˮ je jedina privatna škola za psihofizičku pripremu trudnica u Kragujevcu. Počela je sa radom pre neki dan, 20. januara ove godine i sastoji se iz teorijskog i praktičnog dela. Edukacije mogu da pohađaju buduće mame koje su u 28. nedelji, odnosno koje ulaze u osmi mesec trudnoće. Radionica traje mesec dana, teorijska predavanja su jednom (ponedeljkom), a vežbe dva puta nedeljno (sredom i subotom).
Osnivačice škole su doktorka opšte i kvantne medicine Jelena Džarić i patronažna sestra Nataša Gajić, koja radi sa trudnicama skoro trideset godina. Doktorka je osnovala ordinaciju „Holistikˮ i godinama se obrazuje u oblasti internativne medicine (medicine koja spaja klasičnu i druge priznate grane medicine – kvantne medicine, homeopatije, akumpukture…). Edukacija za trudnice su njena želja da prenosi znanje o unapređenju zdravlja na sadašnje i buduće mame, koje će to znanje prenositi na svoju decu.
– Shvatila sam da u Kragujevcu nema nečeg sličnog, a da može da bude izuzetno korisno. Trudnice mogu da šire znanja, koja će im pomoći da ostanu zdrave i da rađaju i odgajaju zdravu decu. Ideja o školi za trudnice javila mi se pre nekoliko godina, a sada je i ostvarena. Ovu nameru nisam mogla sama da ostvarim, bila mi je potrebna, mogu reći, najpredanija patronažna sestra, koja će praktični deo odraditi sa trudnicama, a to je Nataša Gajić, kaže doktorka Džarić.
I tate na obuci
Psihofizička priprema trudnica podrazumeva pripremu za materinstvo, odnosno psihičko i fizičko spremanje za porođaj i sve ono što ih čeka nakon toga. Priprema obuhvata završni deo trudnoće i dolazak bebe na svet. Na radionicama se govori o tome šta sve treba poneti u porodilište, kako pravilno disati, voditi porođaj i slušati zdravstveno osoblje.
U delu obuke za negu novorođenčeta učestvuju i buduće tate, koji uče kako bez straha da žive sa novim članom porodice i uživaju u tome.
– Trudnice se vežbama pripremaju za sprovođenje prvog čina materinstva, ali i kako se ophoditi prema bebi u prvim danima (prepovijanje, obrađivanje pupčnika, kupanje…). Fizičkim pripremama uče kako da pravilno dišu, da se opuste i pripreme mišiće i karlicu, kako bi porođaj bio lakši, navodi doktorka.
Teorijski deo obuhvata predavanja koja su prisutna u ovakvim vrstama obuka. Sastoje se iz teorijskog dela i razgovora sa trudnicama. Predavanja su iz pedijatrije, ginekologije, nutricionizma, stomatologije i psihologije i držaće ih lekari iz ovih oblasti. Prvo predavanje iz ginekologije održao je lekar Nebojša Damjanović. Doktorka Jelana će održati predavanja iz homeopatije (medicinske grane koja ne leči bolesti, već čoveka), kvantne medicine, Šuslerovih soli (biohemijski preparati sa minelarnim solima), Bahovih cvetnih esencija (preparati alternativne medinice za emocionalnu ravnotežu)…
– Predavanja služe da otklonimo sve njihove sumnje u vezi sa „drugimˮ stanjem, odnosno šta može da im pomogne u nekoj prilici. Teorija obuhvata sve oblasti koje su u njihovom interesovanju, kaže doktorka.
Pomisao na bol izaziva strah
„Novopečeneˮ mame često se susreću sa nedoumicama, strahom od porođaja i onog šta sledi, tako da je psihička priprema, možda, najbitnija u celom procesu trudnoće. Cilj radionica je isključiti negativni osećaj, strah od porođaja i bolova i zabrinutosti za bebu. Kada se misli na bol, javlja se osećaj straha, dolazi do napetosti koja utiče i na fizičku napetost.
– Ako se misli usmere na strah od bola, fokus će se usmeriti na negativnu stranu. Umesto toga, trudnica treba da bude opuštena, da razmišlja o pravilnom disanju, o tome da devet meseci čeka svoju bebu i da je napokon došao taj trenutak i da želi da aktivno učestvuje u porođaju, jer će tako najbolje pomoći sebi, bebi, babici i lekaru, objašnjava Nataša.
Pod fizičkom pripremom se podrazumevaju vežbe relaksacije (opuštanja), cirkulacije (radi prevencije otoka i grčeva), vežbe za vrat i rameni pojas, za trbušne mišiće, za leđa i gluteus i za jačanje karlice (karličnog dna). Takođe, u pripremu su uključene i vežbe napinjanja.
– Fizička priprema utiče da se trudnica bolje oseća, da održava normalnu telesnu težinu i da se pripremi za lakši porođaj, tvrdi patronažna sestra.
U porodilištu se primete trudnice koje su prošle edukaciju po smirenosti i pravilima disanja i kontrolisanju kontrakcija, saradnji sa lekarima. Ceo proces porođaja teče lagodnije i brže, manje stresnije i porodilje se lakše oporavljaju.
– Ceo proces je značajniji, jer znaju u šta ulaze. Radimo sa njima da trudnoću i porođaj prihvate na najbolji način, da materinstvo prihvate na najlepši način i da uživaju sa svojom bebom. Psihofizička priprema je važna da bi trudnice spremno otišle na porođaj, navodi doktorka Džarić.
Zainteresovane trudnice se mogu prijaviti putem Instagram stranice gnezdo.kg ili brojem telefona 061-437-45-74.
NAČINI DISANJA NA POROĐAJU
Tri glavna oblika
Prvi tip disanja: Koristi se u prvom porođajnom dobu – periodu otvaranja grlića materice. Koristi se sa pojavom prvih kontrakcija uz relaksaciju. Treba udahnuti plitko i duboko na nos i izdahnuti na usta. Pri izdahu izgovara se slovo S. Na ovaj nacin treba kontrolisati izdah koji će trajati dva puta duže od udaha. Ponavljati ovo disanje sve dok traju kontrakcije. Pratiti njen: rast, kulminaciju i pad.
Drugi tip disanja: Ovaj tip disanja koristi se kada su kontrakcije učestalije, jače i intenzivnije. Važno je opustiti mišiće tela. Udahne se na nos i kratko izdahne na usta izgovarajući slovo S. Nastaviti sa plitkim i površnim disanjem samo na usta dok traju kontrakcije, a kada one prestanu izdahne se na usta. Važno je da se unosi ista količina kiseonika koja se i izdiše.
Treći tip disanja: Koristi se pred sam kraj prvog porođajnog doba i ova faza je uglavnom najteža jer se pored kontrakcija pojavljuju i naponi. Važo je strpljenje i slušanje saveta lekara i babice. Tri kratka formirana udaha na nos, a kada je izdah u pitanju, savetuje se da on traje duže i da se vazduh izdahne do kraja.
Piše: Maja Đorđević
