Dubai čokolada postala je svetski „hitˮ zahvaljujući društvenim mrežama, a od nedavno je ovaj trend stigao u Srbiju. Dobra vest za kragujevačke „sladokusceˮ je što je sada mogu naći i u svom gradu. Kristina Dolovac, po profesiji frizerka, ali poznata po pravljenju čokolada i jestivih buketa, ručno pravi ovaj Dubai specijalitet.
Ona nam je otkrila i recept za ovu poslasticu.
– Dubai čokolada je svetski poznat trend. Za pravljenje je potrebna kvalitetna mlečna ili bela čokolada, jer se primeti razlika između „običneˮ i „profesionalneˮ čokolade. Ona treba da se istopi, da se sipa u kalupe i sačeka da se ohladi. Kada se ohladi, kalupi sa čokoladom se pune filom, pa se opet smesa prelije istopljenom čokoladom. Fil sadrži kadaif (vrsta testa tankog kao konac), koji se prži ili prepeče na maslacu. Kada se dobije žućkasto-zlatna boja i ohladi se, meša se sa pistaći-kremom, objašnjava Kristina.
Umesto novogodišnjeg paketića
Pored Dubai čokolade, ova mlada žena pravi i druge vrste čokolada, koje oblikuje u „bokseveˮ i bukete. Da bi buketi izgledali kao „praviˮ, Kristina koristi modlice u obliku cveća, koji osim što izgledaju prelepo, očaravajuće mirišu. Veličina čokolade zavisi od modli, koje obuhvataju od 15 do 150 grama i mogu da budu u različitim oblicima (srce, kocka, ružice, listići…).
– Recimo, jedan „boksˮ sadrži oko pola kilograma čokolade. Kada pravim čokoladni buket, tu je tehnika drugačija, jer čokolade treba da budu na štapićima koji se ubadaju u pripremljenu podlogu na koju ređam čokolade raznih oblika. Uglavnom je to oblik cveća, da bi podsećao na pravi buket, kaže sagovornica.

U vreme novogodišnjih praznika Kristina pravi čokolade u obliku novogodišnjih jelki, u težini od 400 do 500 grama i one mogu da posluže kao poklon za sladokusce.
– Ova čokolada može da bude poklon umesto paketića. Po želji, ona sadrži zrna nara, borovnice ili maline. Mogu da budu od mlečne i bele čokolade, a ukrašavanje zavisi od toga šta deca vole, objašnjava Kristina.
Takođe, u poslednje vreme na „modernimˮ svadbama gosti na tanjiru dobijaju neki „znakˮ zahvalnosti, pa Kristina predlaže čokolade u obliku srca, koje imaju oko 80 grama.
Kristina već pet godina pravi voćne, gastro bukete i one od povrća, a ideja za ove aranžmane potiče iz ruske kulture.
– Rusi vole da poklanjaju cveće, to je u njihovoj kulturi veoma važno, čak i žene muškarcima poklanjaju bukete. Kada im je postalo dosadno da poklanjaju cveće, došli su na ideju da prave jestive bukete, objašnjava ona.
Slani gastro buketi mogu da sadrže kobasice, sireve, čeri paradajz, kifle, perece, flaše piva ili vina… Kristina ove bukete ne pravi proizvoljno, već uklapa ukuse.
Treba znati šta se jede uz koja vina i piva. Veličina buketa zavisi od porudžbine i prilike za koju se kreira.
Kaže da je čokoladni buket najzahtevniji za izradu i da joj je potrebno oko tri sata da ga napravi, a ostale aranžira oko sat vremena. Ovaj posao je počeo kao hobi, kada je proizvode poklanjala bližnjima ili kada krene „u gosteˮ, a onda je počela da ih prodaje.

Slike koje mirišu
Pored buketa, naša sagovnornica se bavi i slikarstvom. Smišlja karakteristične slike koje naziva „slikama koje mirišuˮ, a koje nastaju oslikavanjem podloge akrilnim bojama, preko koje se lepi suvo ili veštačno cveće. Za izradu celog umetničkog dela potrebno joj je dva-tri dana.
– Japanski umetnici najpre oslikavaju podlogu, zatim stavljaju nešto na nju. Ja najpre oslikam sliku, pa sačekam da se osuši. Narednog dana lepim suvo ili veštačko cveće. Veoma je bitna kombinacija akrila i boja cveća zbog estetike. Takođe, važne su mi povratne informacije od onih koji gledaju sliku, jer me to podstiče da smišljam nove ideje, navodi Kristina.
Za sebe kaže da je vizuelan tip, da pokušava da pravi sve ono što je moderno i da joj za sad sve „ide od rukeˮ.
– Mogu slobodno da kažem da je to umetnost i da sam umetnik. Često sanjam kreativne oblike i kada se probudim zapišem ideju i posle to napravim. Volim da svojim rukama nešto napravim, takođe da kuvam i mesim, a deca su mi pomoćnici u kuhinji, kaže ona.
Sagovornica kaže da najviše porudžbina ima za praznike, Dan zaljubljenih i Osmi mart, i da ovo nije posao od kojeg može da se živi, posebno u Kragujevcu, jer nije rasprostranjen ovakav način darivanja i žene uglavnom kupuju bukete.
– Meni je isplativo zato što ja to volim da radim. U Kragujevcu je malo onih koji prepoznaju umetnost na ovakav način.
Što se tiče cena aranžmana, one zavise od veličine buketa i materijala od kojeg se pravi. Na primer, čokoladni „boksˮ je oko 3.000 dinara. Voćni buketi se kreću od 3.500 pa više, u zavisnosti od vrste voća, dok gastro buketi 4.000 i više.
– Kada mi se klijetni jave, većina njih kaže da sama osmislim buket i tako mi je najlakše, dok postoje i oni koji zahtevaju, kaže Kristina.
Piše: Maja Đorđević
