Građani Kragujevca bili su prošlog leta, krajem jula, uznemireni vešću da je I. Š. star 79 godina iz Gornjeg Milanovca otrovao dva psa u komšijskom dvorištu. Psi su bili vlasništvo Kragujevčanina (37) koji živi preko puta zgrade, gde izvršilac ovog nedela boravi često kod rođaka.
Po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva policija je otkrila počinioca i u stanu u kome je boravio pronašla otrov koji mu je poslužio da otruje pse. Aktivisti za zaštitu životinja tada su se oglasili porukom da su zgroženi ovim činom i tražili da počinilac bude pravno procesuiran. Oni su istakli da ovo nije prvi put da se ovakvi incidenti dešavaju i da će se truditi da pravda bude zadovoljena.
Ubrzo je podneta krivična prijava protiv trovača, a novine su zabeležile da su stanovnici Obilićeve ulice tih dana ređe izvodili pse u šetnju i da strepe za njih. Prema informaciji iz Osnovnog suda u Kragujevcu okrivljeni I. Š. osuđen je iznenađujuće blago, čak i ako se zna da naši sudovi u sličnim slučajevima tako postupaju. Dobio je kaznu zatvora od šest meseci, uslovno na godinu dana, što znači da će ići u zatvor ako u tom vremenu ponovi isto krivično delo.
Osuđen je po tački 269. krivičnog zakonika, gde se navodi da je zaprećena kazna novčana do 80.000 dinara ili kazna zatvora do godinu dana, a ako se ubije više od jedne životinje kazna zatvora je do dve godine. U obaveštenju koje smo dobili od suda navodi se da navedena presuda ne sadrži obrazloženje, jer su stranke odmah po objavljivanju presude izjavile da se odriču prava na žalbu.
Milica Ranković iz beogradskog Udruženja za prava životinja „Feniks” kaže da izrečena kazna zavisi od sudije i da pitanje zašto je tako blaga treba uputiti njemu, a mi možemo da pretpostavimo da on iz nekog razloga ne smatra da bi za ubistvo životinja trebalo dosuditi maksimalnu kaznu. Ona pretpostavlja da nije svestan važnosti kažnjavanja zlostavljača i ubica životinja i činjenica da je nasilje – nasilje prema kome god da je učinjeno, životinji ili čoveku.
– Kazne za ovakva krivična dela su generalno i vrlo retke kod nas. Mislim da sudije nisu svesne važnosti kažnjavanja ovakvih prestupa. Sa ovako blagim kažnjavanjem ne može se postići svrha kazne. Zato je nasilje prema životinjama u porastu i to je ono što volonteri udruženja za zaštitu životinja i građani vide na terenu, kaže Milica.
Za Dinu Stojković iz kragujevačkog Udruženja za zaštitu pasa „Srce za šape” ovakva presuda je skandalozna. Ovom čoveku za ubistvo dva psa nije izrečena maksimalna kazna od jedne godine zatvora, već manje od toga, i to uslovno, ako ne ponovi delo. Ona navodi da se ovim putem njeno Udruženje poziva na član 269. zakona kojim se štite prava životinja i obaveštava javnost da će se žaliti nadležnim institucijama kako bi se izborili za pravdu i kako se slične nemile situacije ne bi ponavljale.
Koliko je kaznena politika u ovoj oblasti blaga govori i izveštaj Udruženja za zaštitu životilja „Orka” iz Beograda, koje se godinama bori da se kazne povećaju, ali je suština u tome da se i one koje postoje dosledno primenjuju. Udruženje navodi da je do 2003. godine zlostavljanje živtinja bilo regulisano gradskim odlukama, a ne zakonom, a kazne su bile do 500 dinara.
Od tada je uključena zatvorska kazna koja je iznosila do šest meseci. Do 2009. godine ovo udruženje se izborilo da se ta kazna poveća na godinu dana zatvora. Od tada do 2019. godine tri puta su tražili da se i ta kazna poveća i nisu uspeli.
– Uspeli smo da se kazne povećaju i to je velika stvar. Postoje i priznate su neraskidive veze koje postoje između nasilja u društvu i prema životinjama. „Orka” ima jasnu viziju budućnosti i kako krivični zakonik treba da izgleda, a tu ubrajam pre svega bolje sprovođenje zakona, rekao je Elvir Burazerović, direktor ovog Udruženja.
Oni su se založili da se formira koordinaciono telo koje će efektivnije sprovoditi zakon.
Piše: Miloš Pantić
