Close Menu
    Novo na sajtu

    SEĆANJE NA POZORIŠNOG KRITIČARA GORANA CVETKOVIĆA (1950 – 2025): Borac za pravdu i istinu

    децембар 24, 2025

    KRAGUJEVAČKE U PRODAJI: Novi broj pred čitaocima!

    децембар 24, 2025

    POZNATI KRAGUJEVČANI KOJI NEMAJU „SVOJEˮ ULICE: Od Mirka Babića do Slavka Sorgića

    децембар 22, 2025
    Facebook
    • Online Magazin
    • Marketing
    Facebook Instagram
    Kragujevačke novine
    • Aktuelno
    • U žiži
    • Grad
    • Društvo
    • Politika
    • Kultura
    • Sport
    • Projekti
    Kragujevačke novine
    Vi ste na: Home»Društvo»VESNA MAKSIMOVIĆ, INŽENJER – UMETNIK: I svila može da se oplemeni
    Društvo

    VESNA MAKSIMOVIĆ, INŽENJER – UMETNIK: I svila može da se oplemeni

    Kragujevačke novineBy Kragujevačke novineавгуст 7, 2025Нема коментара6 Mins Read
    Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email
    Vesna
    Share
    Facebook Twitter LinkedIn Pinterest Email

    U svetu gde se granice između profesija brišu, priča Vesne Maksimović iz Kragujevca služi kao inspiracija. Inženjer mašinstva po zanimanju, Vesna je mnogo više od toga – prepoznata je kao pesnikinja, slikarka i osnivač brenda „Ponosno ponesi”. NJena umetnička putanja, prožeta ličnim izazovima i dubokom posvećenošću, svedoči o snazi duha i nepresušnoj kreativnosti.

    Vesna svoje stvaralaštvo poredi sa mladim stablom koje buja i raste, dok ga „u jednom životnom dobu nešto ne preseče na pola”. Za nju je to bio trenutak kada je imala zdravstvene probleme i morala je da prestane da svira. Iz tog stabla, prirodno izniču novi mladi i nove ideje su izbujale. Jedna od tih „mladih” ideja bilo je slikanje na svili.

    – Slikanje na svili dugo radim, bez prestanka, ispunjavam želje ljudi koji imaju nešto drugačije potrebe nego što može obično da se kupi, kaže Vesna.

    Njena naklonost umetnosti, koju je negovala kroz pisanje poezije – izdala je svoju šestu zbirku poezije i priča ovog meseca – prirodno se preusmerila na svilu kada muzika više nije bila opcija. Svilu, kao prirodan materijal, opisuje kao nešto što ju je jako privuklo.

    – Iako svila izgleda krhko i nežno, to je jedan vrlo jak, izdržljiv materijal, objašnjava Vesna.

    Marama svih Kragujevčana

    Vesna Maksimović isključivo radi na sto posto svili. Boje koje koristi nisu na biljnoj bazi, mogu se rastvarati vodom, „tako da se dobijaju različiti efektiˮ. U kombinaciji sa solima, „dobijate razne efekte, razlivanjaˮ.

    – Koristim boje za svilu i ne mešam ih sa akrilima, tako da se moj rad vidi sa lica i sa naličja gotovo identično.

    Prvu samostalnu izložbu imala je u Velikoj galeriji Narodnog muzeja u Kragujevcu i time je postala prva osoba u gradu koja je izlagala slike velikih formata na svili u jednom tako značajnom prostoru.

    U početku, Vesna je radila isključivo ešarpe sa floralnim (cvetnim) motivima. Takođe, slikala je svilene ešarpe sa motivima svetskih gradova poput Salcburga i Beča. Među njenim radovima našle su se znamenitosti Kragujevca, zatim Čačka, Novog Sada…

    – Nije prvi put da slikam kragujevačke motive, ranije sam ih slikala na majicama, suvenirima i magnetima.

    Marama sa motivom Kragujevca je za Vesnu više od običnog predmeta, to je marama svih Kragujevčana. Na njoj su oslikani simboli poput Prve kragujevačke gimnazije, Milošev konak, Zastavin sat…

    – Ja sam dete ovog grada, tu sam odrastala, prolazim tim ulicama i gde god da odem, mislim da je važno da znam odakle potičem i da to nikada ne zaboravim.

    Vesna nema određene omiljene motive, jer slikanje na svili smatra izazovom. Za nju je to jedan trenutak kada izlije trenutno raspoloženje i inspiraciju. Slikanjem se ne bavi iz nužde, već iz lične potrebe.

    – Inspiracija mi najčešće dolazi iznenada. Na primer, šetajući kroz grad, posmatrajući ljude, zapazim dugme na kaputu ili interesantan detalj na šeširu i u meni to otvori jedan svet. Često nemam zacrtan motiv šta ću da slikam tog dana, nego sednem pred belo platno i to je kao kad čitate knjigu, jednostavno, negde odete, priča Vesna.

    Proces izrade ešarpe uvek počinje od bele osnove.

    – Sve počinje tako što se komad predviđen za slikanje zategne na ram i to je najteži deo posla, dok se „bocka”. Zatim, zavisi od tehnike, ako se slika akvarelom, odmah se pristupa radu sa bojom. Postoji i drugi način, korišćenjem gute ili voska, što se zove batika. Za početnike, to može biti popunjavanje praznina bojom, a oni iskusni koriste razne tehnike, poput soli, alkohola, raznih valera i slično. Ja primenjujem sve te tehnike, objašnjava sagovornica.
    K

    ada je reč o vremenu potrebnom za izradu, Vesna kaže da jedna klasična ešarpa može da se završi i za dva sata, a sve zavisi od tehnike, motiva i trenutnog fizičkog stanja.

    – To je kao kada pitate slikara koliko je potrebno da naslika jednu sliku, i on vam kaže da je potrebno dva sata i 40 godina iskustva, uz osmeh dodaje ova umetnica.

    Vesnine ešarpe su oslikane isključivo bojama za svilu, industrijski fiksirane u pećima visoke temperature. Zbog toga se one mogu najnormalnije prati, vlažne se ocediti u peškiru i ispeglati sa naličja.

    Torba

    „Ponosno ponesiˮ

    Pored oslikavanja svile, Vesna Maksimović je iz lične potrebe još ranije došla na ideju da stvori brend „Ponosno ponesi”, jer je nekoliko godina razmišljala kako da nađe rešenje za problem nošenja slavskog kolača. Kao i sve domaćice, kada spremi slavu, dešavalo se da je suprug pita „u šta ću da stavim kolač ujutru?”.

    – Pred jednu Novu godinu, došla sam na ideju da namenski napravim torbu za nošenje tako važnog komada kao što je slavski kolač. To me je inspirisalo da nabavim materijal i tada mi se „otvorilo hiljadu ideja”. Rešila sam da torba bude u etno dezenu, kako je i naša tradicija, navodi Vesna.

    Iz želje da se slavski kolač ponosno ponese pred narodom i u crkvi i da se jasno stavi do znanja šta je u torbi, osmislila je i naručila etikete sa natpisom „Srećna slava”.

    – Tako mi je palo na pamet i da se moj brend zove „Ponosno ponesi”. Nadam se da će se torba naći u svakoj domaćinskoj kući, jer se pokazala kao stvarna potreba svakog dobrog srpskog domaćina.

    Torbe su izrađene od jakih štofova za nameštaj, šiju se mašinski, tako da su izdržljive i trajne i mogu da se naslede. Vesna kaže da je kroz ovaj rad naučila mnogo o običajima i da je to lepota svega ovog što radi.

    – To rešenje sam osmislila najpre zbog sebe, da kolač ne stavljamo kao nekada, vertikalno, pa da se okrnji. Danas domaćice ukrašavaju kolač sa mnogo truda i ljubavi. U ovoj trobi kolač stoji uspravno, uvlači se bočno u torbu, nema prevrtanja kada ga nosite, i to sve dostojanstveno izgleda kada odete u crkvu, objašnjava Vesna.

    Pored toga, pojavila se potreba za podlogama za slavski kolač. Vesni uopšte nije bila namera da radi podloge. Međutim, kada su kupci tražili torbu, oni su tražili da imaju i njene podloge.

    – Nisam želela da kopiram nešto što već postoji. Napravila sam podlogu za slavski kolač od svile, sa zlatnim ili srebrim detaljima. To je sasvim prirodan nastavak onoga što radim, slikam na svili, tako da sam uspela da objedinim i ovu priču. Pored toga, posebno imam torbu za vino i slavsko žito.

    Vesna Maksimović nema klasičnu prodavnicu sa fiksiranim cenama.

    – U zavisnosti od toga šta sam radila, od motiva, od količine, od vremena koje sam provela, dogovaramo se o nekoj nadoknadi za moj kreativni rad, jer sve što zaradim, ja dalje ulažem u nove kreativne stvari. Ne idem na to da profitiram, niti me to uopšte zanima.

    Za naručivanje najbolje je stupiti u lični kontakt. Vesna je dostupna putem svog sajta vesnamaksimovic.rs, Instagram profila vesna.v.maksimovic (za svilu) i ponosno_ponesi (za torbe).

    Kroz svoj rad Vesna Maksimović ne samo da stvara prelepe i funkcionalne umetničke predmete, već i čuva i promoviše srpsku tradiciju, sve to sa dubokom ličnom strašću i autentičnošću. Njena priča je dokaz da se iz prepreka mogu roditi nove ideje i da prava umetnost izvire iz duše, bez obzira na formalno zanimanje.

    Piše: Maja Đorđević

    Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email
    Previous ArticleKRAGUJEVAČKE U PRODAJI: Novi broj pred čitaocima!
    Next Article KAD TI ŽIVOT NE DA DA POBEGNEŠ OD SIROMAŠTVA: Majka sa dvoje dece na ulici
    nenadkgr77
    Kragujevačke novine
    • Website

    Related Posts

    OLIVERA I STEVAN TOMAŠEVIĆ PROSLAVILI 70 GODINA BRAKA: Plesom i pesmom do snova

    децембар 22, 2025

    U POTRAZI ZA HRANOM: Košute stigle do Stragara

    децембар 20, 2025

    OVDE I SADA: Ko se seća „doline gladiˮ

    децембар 18, 2025
    Leave A Reply Cancel Reply

    Grad

    POZNATI KRAGUJEVČANI KOJI NEMAJU „SVOJEˮ ULICE: Od Mirka Babića do Slavka Sorgića

    децембар 22, 2025396

    HUMANITARNA AKCIJA: „Srce Kragujevca“ u nedelju u Karađorđevoj ulici

    децембар 20, 202577

    NOVI TEŽAK INCIDENT U KRAGUJEVAČKOM GRAĐEVINARSTVU: Šta rade gradski kontrolori gradnje

    децембар 14, 2025691

    STARO GRADSKO JEZGRO: Proširenje zaštite

    децембар 9, 2025127
    Društvo

    TALASANJA NA KRAGUJEVAČKOM UNIVERZITETU: Kako rade naprednjački „pipci”

    Kragujevačke novineаприл 22, 2025

    Dok kragujevački studenti guraju svoju priču i istrajavaju na ispunjenju zahteva upućenih institucijama sistema, između…

    DR JOVANA JOKSIMOVIĆ JOVIĆ, PROFESORKA FAKULTETA MEDICINSKIH NAUKA: Predodređena za nauku i note

    март 28, 2025

    OSOBE SA TREĆIM STEPENOM INVALIDNOSTI BRIGA PORODICE: Ni socijalna pomoć, ni pravo na rad

    јул 2, 2024
    Zapratite nas
    • Facebook
    • Twitter

    Email: redakcija@kragujevacke.rs
    Telefon: 333-111
    Telefon: 333-116
    Telefon: 337-326

    Facebook Instagram
    O nama

    ► Osnivač i izdavač „Javnost” d.o.o., Kragujevac, Branka Radičevića 9
    ► Direktor Gordana Božić
    ► Glavni i odgovorni urednik Miroslav Jovanović
    ► Registarski broj medija: IN000304

    © 2025 Kragujevačke novine. Izrada CMS Solutions.
    • Politika privatnosti
    • Uređivačka koncepcija
    • Impresum

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.