Ministar zdravlja Zlatibor Lončar prošle nedelje obreo se u Kragujevcu na svečanom otvaranju Odeljenja neonatologije, koje je ove godine renovirano zahvaljujući, pre svega, donatorima. Lončar je izjavio da „oni” drže reč, da sve što obećaju to i urade, što u kragujevačkom slučaju nije baš tako. Rekao je da su se obratili Evropskoj banci za sredstva za rekonstrukciju i izgradnju ovdašnjeg Univerzitetskog kliničkog centra i da bi do kraja godine ili početkom naredne trebalo da počnu radovi. To je, uzgred rečeno, bilo petnaesto obećanje dato Kragujevčanima za Klinički centar.
Na to je podsetio i Dalibor Jekić, narodni poslanik i predsednik Izvršnog odbora Stranke slobode i pravde, koji je pitao: „Ministre Lončar, da li znate po koji put obećavate početak izgradnje Kliničkog centra u Kragujevcu”, i u istom maniru nastavio:
– Prilikom posete Univerzitetskom kliničkom centru Kragujevac, od Vas Kragujevčani i dva miliona građana koji gravitiraju prema ovoj zdravstvenoj ustanovi nisu dobili izvinjenje za obmanjivanje o početku izgradnje koje traje osam godina od strane Vučića i Vas. Nisu dobili ni izvinjenje roditelji dece sa posebnim potrebama, koji zbog zatvaranja objekta Rehabilitacionog centra moraju na terapije da nose decu na rukama na drugi sprat „Zastavine” ambulante. Kažete da će se tamo malo popraviti uslovi, bez da ste i otišli da se uverite da je u pitanju površina u kojoj je smeštena služba, i da tu, ministre, nema nikakve popravke. Pošto niste očigledno zainteresovani da problem rešite u najkraćem mogućem roku, predlažem Vam da, dok ne izgradite objekat RH centra, tražite od Ministarstva odbrane na korišćenje prazan objekat Doma vojske, koji je dosta većeg kapaciteta i pristupačniji pacijentima, napisao je Jekić.
Jekić je istovremeno podsetio Lončara da ni ovog puta Kragujevčani nisu čuli tačan datum početka izgradnje novih, a ni početka rekonstrukcije postojećih objekata UKC Kragujevac, te da najava da će biti krajem ove ili početkom sledeće godine nije nikakva garancija.
– Vaša televizija „Pink” je najbolje opisala kakvo je trenutno stanje Kliničkog centra, a to je da krovovi prokišnjavaju, da ventilacija ne radi, da je stanje kao iz doba Sovjetskog Saveza. Očigledno je da su zaboravili da ste Vi na čelu Ministarstva zdravlja do danas proveli devet godina i da je to rezultat Vašeg rada. Građani Kragujevca i centralne Srbije ljudski su se načekali da dobijemo ono što nam i pripada, s obzirom da su svi klinički centri u zemlji dobili novo ruho i opremu, osim kragujevačkog, kaže se u saopštenju pomenute stranke.
Kad država gazduje
Da nije bilo pada nadstrešnice u Novom Sadu kada je poginulo 16 osoba, ne bi ni došlo do kontrole objekata javne namene od strane Građevinskog inspektorata grada Kragujevca. Tome je prethodio nalog Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, koje je zatražilo da popišu sve te objekte i linijsku infrastrukturu objekata na teritoriji grada Kragujevca.
Tim povodom prekontrolisao je 357 objekata javne namene i od toga 36 su proglašeni nebezbednim, delimično bezbednim ili urušenim objektima. Za tri objekta su doneta i rešenja o zabrani korišćenja. Ovom prilikom, bavićemo se isključivo stanjem zgrada zdravstva, pre svega Univerzitetskog kliničkog centra za koje je Građevinski inspektorat dao i kratke opise o (ne)bezbednosti i šta treba sve uraditi.
U izvesnom riziku je šest objekata. Moramo podsetiti da Kliničkim centrom gazduje Republika Srbija i ona je dužna da održava ove objekte u funkciji. Za klinike za urologiju i za nefrologiju i dijalizu u Ulici Zmaj Jovinoj 30, koje se vode kao objekat broj 3 – a sastoje se od prizemlja i sprata, inspektori su konstatovali da najpre objekat nema upotrebnu dozvolu, da je zbog starosti i neodržavanja došlo do sleganja i pucanja spoljnih zidova zgrade, otpadanja delova fasada, kao i delova terase koja se proteže celom dužinom zdanja. Zatim, na velikim površinama krova su prisutne korozija i oštećenja, zbog čega je potrebno uraditi sanaciju krovnog pokrivača sa okapnicom i olučnim vertikalama i horizontalama. Kao takav ovaj objekat je proglašen za delimično bezbedan i dat je predlog za zatvaranje i obezbeđivanje terase.
Sledeća je Klinika za neurologiju (objekat broj 4), gde stoji da objekat ima odobrenje za upotrebu. Usled prirodnog sleganja terena došlo je do sleganja podne ploče Odeljenja za šlog, pucanja spoljnih zidova zgrade, kao i do odvajanja unutrašnje grede od zidova usled čega su nastale vidljive pukotine kako donjeg tako i gornjeg sprata. Na velikim površinama krova prisutne su korozija i oštećenja. Zato je potrebno uraditi sanaciju krovnog pokrivača sa okapnicom. Zaključak inspektora je da treba zatvoriti Kliniku za neurologiju.
Klinika za pedijatriju, poznat kao „Dečja bolnica”, objekat broj 7 sa prizemljem i još tri sprata, takođe nema upotrebnu dozvolu. Potrebna je hitna sanacija celog objekta, krova, oluka i plafona prostorija u celom objektu. U podrumskim prostorijama je oštećen malter na plafonu. Veliki problem je dotrajalost vodovodnih i grejnih instalacija i njihova blizina elektroinstalacijama i glavnom razvodnom ormanu. Inspektori su ocenili da je ovaj objekat delimično bezbedan i da treba zatvoriti podrumske prostorije.
Služba za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju – objekat pod rednim brojem 11, već je u celosti zatvoren, a čitav posao prebačen u „Zastavinu” ambulantu, dok se ne budu stekli uslovi za bezbedan rad. Takođe, i ovaj objekat je godinama radio bez upotrebne dozvole. Na njemu je krov više puta popravljan, tako da je postao porozan. Voda je vremenom natapala karatavan, što je dovelo do otpadanja delova tavanice i maltera u prostorijama. Konstatovano je takođe da je došlo i do sleganja objekta na više mesta, sprat se više ne koristi, a elektroinstalacije, kao i osvetljenje u celom objektu nisu bezbedni, te je služba premeštena u drugu radnu jedinicu.
U slučaju Klinike za psihijatriju – Dnevna bolnica, koja je smeštena u objektu sa rednim brojem 14, zapisano je da je objekat izgrađen pre donošenja propisa o izgradnji objekata i nema upotrebnu dozvolu. Zaključak inspektorata je da treba zatvoriti ceo objekat. Ionako je predviđen za rušenje zbog izgradnje novog objekta. Konstatovane manjkavosti su sledeće: krov je od starog biber crepa i postao je porozan, tavan prokišnjava, otpadaju delovi tavanice i malter. Sleganje objekata je uzrokovalo pojavu pukotina na zidovima i oko prozora, elektroinstalacije kao i osvetljenje u celom objektu nisu bezbedni.
I na kraju, Klinika za pulmologiju koja se nalazi u Ulici dr Bore Evtova 3. je prizemni objekat i za njega je data ocena da je delimično bezbedan. Inspektorat je naložio zatvaranje dela objekta koji se koristio kao službeni deo. Ni ovaj objekat nema upotrebnu dozvolu i izgrađen je pre donošenja propisa o izgradnji. Inspektori su ustanovili da je došlo do sleganja zgrade, što je uzrokovalo pojavu pukotina na zidovima i oko prozora.
Izostale provere
Ovako je glasio izveštaj Građevinskog inspektorata koji potpisuje Božana Stefanović, gavni gradski inspektor, od 28. januara ove godine. NJoj smo se ponovo obratili posle pola godine preko Službe za komunikacije kako bismo saznali da li je bilo ikakvih novih intervencija u smislu unapređenja bezbednosti objekata u kojima su smeštene pomenute klinike i da li je njen Inspektorat utvrdio još neke elemente nebezbednosti u objektima Kliničkog centra.
Otuda nam je stigao štur odgovor u kome se kaže da je 8. novembra prošle godine stigao dopis ovom inspektoratu od strane Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukuture u kome je zatraženo da se popišu objekati javne namene i linijski infrastrukturni objekat na teritoriji Grada Kagujevca, što je i učinjeno.
Taj izveštaj dostavili su i našoj redakciji, ali podsetimo, tek nakon pozivanja na Zakon o dostupnosti informacija od javnog značaja. Da posedujemo taj dokumenat podsetili smo je u ovom zahtevu za razgovor.
Ipak, opet nam je napisano da su podaci o stanju bezbednosti objekata dobijeni od stručne službe – Komisije za proveru važeće građevinske dokumentacije i utvrđivanje nedostataka na objektima Ustanove, koji mogu da ugroze bezbednost pacijenata i zaposlenih, te da oni nemaju novih informacija o stanju objekata.
Građevinski inspektorat nema novih informacija o stanju ovih objekata u okviru UKC Kragujevac, a uvid u izveštaj prethodno pomenute komisije morate zatražiti od UKC Kragujevac, kaže Božana Stefanović u odgovoru u ime Gradske uprave za poslove organa grada.
Nažalost, do zaključenja ovog broja gospoda iz Kliničkog centra nisu nas udostojili odgovora uprkos brojnim intervencijama i pozivima. Zbog toga javnost obaveštavamo šta smo ih konkretno pitali i koji su odgovori izostali iz samo njima znanih razloga.
Da li su nadležni državni organi upoznati sa rezultatima navedenog inspekcijskog nadzora? Jesu li preduzete konkretne mere u vezi sa nalazima i predlozima inspektorata? Šta može da učini Klinički centar radi stvaranja bezbednijih uslova za svoje pacijente i rad zaposlenih, pošto su nalazi inspektorata veoma upozoravajući? Da li imaju informaciju kada bi mogla da počne mnogo puta najavljivana rekonstrukcija i dogradnja UKC Kragujevac, kojom bi se rešili i navedeni problemi?
Piše: Elizabeta Jovanović
