Socijalna zadruga „VIVERE” svečano je obeležila dvadeset godina postojanja. Kroz njihov dnevni boravak prošlo je ukupno 30 korisnika, s obzirom da su prostorni kapaciteti i licenca za rad limitirali broj korisnika, s početka priče na deset, a kasnije na 15 korisnika starijih od 26 godina, različitog oblika invaliditeta. Nažalost, petoro njih je i preminulo u tom periodu. Potrebe su, međutim, daleko veće, pa postoji i lista čekanja.
U ovoj socijalnoj zadruzi se nadaju da će se uskoro selidbom u novi prostor i proširenjem usluge skratiti lista i duplirati broj korisnika.
– Dvadeset godina je dug period, neki kažu da je to cela jedna generacija. Krenulo se od projekta zbrinjavanja osoba sa posebnim potrebama. Struktura lica godinama se menjala. Od tog projekta izrasli smo u društvenu organizaciju koja gradu Kragujevcu pomaže u socijalnoj zaštiti. Mi zbrinjavamo lica iznad dvadeset šest godina i u istom smo prostoru već dvadeset godina. Licencu imamo za 15 korisnika, a nadamo se skorom prelasku u novi prostor koji je finansiran od strane firme „Agromarket” Kragujevac i uz pomoć Skupštine grada. Nadamo se da ćemo uslugu uskoro proširiti na preko 30 korisnika, kaže Dejan Petrović, direktor socijalne zadruge „VIVERE” koji se osvrnuo i na bivše korisnike.
– Moram i jedan tužan podatak da vam kažem, da je pet naših korisnika, nažalost, u međuvremenu preminulo. U svakom terenutku imamo između 12 i 15 korisnika. Ovo je i prostor za toliko osoba opremljen i sređen, za toliko je angažovano i radnika, ali se nadamo da ćemo u novom prostoru, koji je 450 kvadrata, duplirati broj korisnika, kaže Petrović.
On napominje da je svih ovih godina radilo samo njih četvoro – jedan pravnik, jedan defektolog i dva saradnika. Po nalogu Ministarstva od skora su primili jednog psihologa i jednu negovateljicu, tako ih je trenutno šestoro, što je po nekim kategorizacijama i više nego što je predviđeno.
Garantovana selidba
Gordana Damnjanović, pomoćnica gradonačelnika za zdravstvenu i socijalnu zaštitu i ljudska i manjinska prava, podsetila je da je za osnivanje „VIVERE” postojala izuzetna podrška grada i izlazak u susret roditeljima koji imaju decu i mlade sa invaliditetom, te da će i u narednom periodu nastaviti s podrškom i ne samo ovoj organizaciji civilnog društva koja ima licencu, već i drugima koji žele da se osnaže, s obzirom da je velika potreba.
– Grad Kragujevac ima 15 oblasti socijalne zaštite, a ovo je jako važna usluga. Važni su i lični pratioci, ali su važne i nove inovativne usluge, integrisana nega i pomoć u kući, stanovanje uz podršku. Sve su to usluge o kojima grad promišlja, kaže Damnjanović.
Ona je ujedno čvrsto obećala preseljenje „VIVERE” iz prostorija Mesne zajednice „21. oktobar”, Kopaonička 44, u novi prostor, blizu Doma za stare, najkasnije za mesec dana.
– Čeka se da se vrate nadležni koji treba da potpišu određena dokumenta, znači direktorka Centra za razvoj usluga socijalne zaštite „Kneginja LJubica”, kojoj će biti poveren prostor, jer je grad osnivač, a zatim potpisan ugovor o pravu korišćenja centra „Vivere”. Takođe se čeka da se sa odmora vrate članice Gradskog veća. Da li će to biti za nedelju dana, deset ili mesec, ne mogu da vam garantujem, kazala je dr Damnjanović i objasnila zašto se skoro dve godine čekalo na preseljenje od kako se objekat završio.
Ona objašnjava da se dugo čekalo zbog toga što su tehnički uslovi na terenu bili takvi da su zahtevali adaptaciju i rekonstrukciju vodovodne i kanalizacione mreže. Konačno je završen i administrativni deo koji je bio vezan za protivpožarnu zaštitu, za dobijanje upotrebne dozvole i sprovođenje nadzora.
Razvoj novih usluga
– Naša kooperativa nije socijalna, „Vivere” je kuća ljubavi i dobrote, kaže naša sagovornica.
Danas oni ne proizvode ništa, kao njihovi drugari, kolege i prijatelji u inostranstvu, ali to je njihova budućnost. Polako će se ići ka tome. Ono što nedostaje i na čemu bi, nakon Alimentacionog fonda trebalo uticati, je naknada roditelj – negovatelj.
I to je jedno novo pravo, jer mnoge majke su sprečene da rade i brinu o svojoj deci. A, nažalost, neretko ostaju same, samohrane i mislim da je tu potrebna dodatna, sistemska podrška kako bi porodice ostale cele i na okupu.
– Jako je teško brinuti i sprečiti institucionalizaciju, a ohrabrena, edukovana, snažna i sposobna majka je upravo stub svake porodice koja ima dete sa mentalnim poteškoćama, sa invaliditetom i to je jedna lavovska borba za divljenje. Bez podrške sistema to nije moguće i samo jedinice lokalnih samouprava koje razvijaju dnevne boravke, predah, smeštaj i različite druge podrške u sistemu socijalne zaštite mogu olakšati život tim porodicama, a suživot našim mladima, starijima sa mentalnim poteškoćama i sa invaliditetom, zaključila je pomoćnica gradonačelnika Gordana Damnjanović.
Inače, Socijalna kooperativa „VIVERE” je nastala kao rezultat projekta „Razvoj demokratije u centralnoj i južnoj Srbiji” čiji je cilj bio da se u Nišu i Kragujevcu osnuje po jedna kooperativa po ugledu na Italijane koji su najdalje otišli u tome. Tako su osnivači zajedno sa lokalnom samoupravom 2005. godine uspeli da osnuju prvu kooperativu u Srbiji tipa A, koja se bavila pružanjem socijalnih usluga iz oblasti socijalne zaštite.
U početku su bili projektna aktivnost koja je vremenom institucionalizovana, ulaskom u sistem socijalne zaštite grada Kragujevca – kao pravo na korišćenje usluge Dnevnog boravka, verifikovano od strane Gradskog veća i saradnjom sa Centrom za socijalni rad.
Nkihove usluge su se razvijale u dva pravca – dnevno zbrinjavanje odraslih, starijih lica od 26 godina sa smanjenim intelektualnim kapacitetima kao „VIVERE” punkt 1 i u Kopaoničkoj 44. i „VIVERE” punkt 2 u Specijalnoj školi „Vukašin Marković”, za dnevno zbrinjavanje osoba sa autizmom. Ova druga usluga je počela 2012. i završila se prošle godine u aprilu.
Piše. Elizabeta Jovanović
