Umesto neuređene deponije (đubrišta), koje se nedavno upalilo, a nešto je od njega imalo šansu da se unovči, otišlo je u vazduh – moglo je da bude drugačije. Moglo je dobro da se zaradi, da se smanji količina smeća, da grad bude čistiji, a rešenje je još pre nekoliko godina ponudio Miljan Ilić, osnivač firme „Recikom”.
Sistem koji je napravio tim IT stručnjaka „Recikoma”, dvostruki vicešampion sveta u IT inženjeringu, na prestižnom međunarodnom takmičenju u Ruskoj Federaciji, nudi nadzor i upravljanje otpadom, uštede goriva i operativnih troškova, automatizovane izveštaje, povezivanje sa reciklažnim centrima, a što je najvažnije – omogućava plasman sirovina na tržišta.
Problem je što se kod nas još uvek reciklira zanemarljiva količina otpada i što u velikoj meri, ovim „zlatnim rudnikom” upravlja „crno tržište”.
Skockali ga za 908 sati
Platforma koju nudi „Recikom” finalista je takmičenja za najbolju tehnološku inovaciju Srbije 2024, izabran među šest najboljih od 159 rešenja. To je prva platforma u ovom sektoru iz regiona koja je prošla rigorozan program Founder Institute – najpoznatijeg globalnog akceleratora sa sedištem u Silicijumskoj dolini.
– Sve je počelo slučajno, februara 2022. godine, kada sam jedne večeri ispred zgrade sortirao otpad i ubacivao u za to predviđene kontejnere. U tom trenutku pojavio se kamion za odvoženje smeća i radnici su sav otpad ubacili u isti kamion. Bio sam veoma iznenađen zašto tako rade i kako to da za svaku vrstu otpada ne dolazi drugo vozilo, kada ga već razvrstavamo i odvajamo, ali oni su se samo nasmejali. Pitao sam ih gde završava taj otpad, a oni su odgovorili – na jovanovačkoj deponiji. To me je potpuno porazilo, jer sam shvatio da to što rade stanari u mojoj zgradi – odvajaju otpad – nema nikakvu svrhu, priseća se Miljan.
Ova priča nije se završila na tome. Miljan nije odustajao – pozvao je upravnika zgrade i objasnio mu da građani mogu sami da sortiraju otpad i da ga proslede, prodaju kome hoće, a da novac uvek može da se usmeri za uređenje zgrade, uvođenje video nadzora, pomoć ugroženim porodicama i slično. Upravnik je obećao da će ga podržati u nameri da realizuje ovu ideju, a Miljan je u oktobru registrovao firmu „Recikom” i krenuo u potragu sa programerima koji će da naprave aplikaciju za to što je zamislio.
Krenulo je traljavo, napravili su aplikaciju koja nije funkcionisala, a Milan je već dogovarao posao sa kompanijama koje su bile zainetersovane za otkup sekundarnih sirovina. Međutim, nije odustajao. Imao je sreću da naleti na mlade programere, studente Tehnološkog fakulteta, koji su uradili aplikaciju za 908 sati. Gotovo da nisu spavali, sve su drugo zapostavili i za četiri meseca uradili su platformu koja je, priznaje Milan, bolja nego što je očekivao i što je zamislio.
Poštujući sve zakonske propise, platforma je ponudila povezivanje vlasnika i sakupljača otpada sa velikim kupcima sekundarnih sirovina. Sve je zamišljeno tako da da se sa minimalnim troškovima otpad preuzima, transportuje, skladišti i predaje otkupljivačima. Čitav proces prati i uredna dokumentacija koja je svima dostupna i jednostavna za preuzimanje. Međutim, niko nije hteo da uđe u ovaj sistem.
– Obraćao sam se svim operaterima koji se bave otpadom, ali oni nemaju sluha za ovako uređen sistem rada, jer rade samo onoliko koliko im je dovoljno, objašnjava Miljan, koji je nije želeo da platformu proda van zemlje, ali će sada to, po svemu sudeći, učiniti.
On objašnjava da država ne treba da izvozi sirovine – već sisteme. A „Recikom” je upravo to – domaći, digitalni, pravno validni sistem za upravljanje otpadom i transformaciju otpada u resurs. To je ujedno i odgovor na neefikasnost, papirnu dokumentaciju i visoke logističke gubitke koji razaraju i privredu i životnu sredinu.
Država gubi 14 milijardi evra
Srbija, prema podacima Eurostata, godišnje proizvede više od 12 miliona tona otpada, ali reciklira manje od pet posto komunalnog otpada (u EU je prosek 49 procenata), dok se većina i dalje odlaže na nesanitarne deponije. Procenjuje se da država godišnje gubi preko 14 milijardi evra zbog neefikasnog upravljanja otpadom, dok značajan deo otpada, i pored truda građana da ga sortiraju, završi na istoj deponiji – bez iskorišćenja vrednosti materijala i bez preciznog praćenja toka otpada.
Poseban izazov predstavljaju elektronski otpad, iskorišćeno ulje iz restorana i auto servisa, kao i ambalažni i bio otpad, koji često završe u rekama, šumama ili na divljim deponijama, bez ikakvog nadzora. Istovremeno, industrija vapi za kritičnim sirovinama poput litijuma, aluminijuma, kobalta i PET ambalaže – koje se mogu povratiti upravo iz tog istog otpada, ali samo ako postoji efikasna infrastruktura.
Posebnu važnost imaju bio gasne elektrane kojih zbog Zelene agende Srbija treba da ima što više. Do 2030. godine Republika Srbija, prema Zelenoj agendi, treba da ima bar 100 biogasnih elektrana. Trenutno ima 42 postrojenja, ali još nijedno koje proizvodi biometan – gorivo koje Evropska unija planira da koristi u količini od 35 milijardi kubika godišnje do 2030.
Upravo organski otpad i ulje iz ugostiteljstva, koje „Recikom” prikuplja, predstavlja ključnu sirovinu za ovaj rastući energetski sektor.
„Recikom” je prva logistička platforma u Srbiji koja omogućava mapiranje i sakupljanje sirovina za bio-gas, reciklazne centre i druge cirkularne sektore i sve to putem pametnih tehnologija.
– „Recikom” nije samo aplikacija. To je sistem za otvaranje industrija, čuvanje prirode i povezivanje opština sa investitorima. Mi ne tražimo kapital – mi ga nudimo kroz sistem koji funkcioniše, poručuje Miljan Ilić.
Međutim, loša logistika, neusklađene baze podataka i odsustvo digitalne kontrole stvaraju ogromne gubitke i za državu i za privredu – kako u sirovinama, tako i u novcu.
– U procesu evropskih integracija, Republika Srbija je pred važnim zadatkom – implementacija Poglavlja 27 o životnoj sredini, koje zahteva potpunu digitalizaciju upravljanja otpadom, smanjenje emisije ugljen-dioksida i uvođenje ESG standarda. Recikom donosi gotov alat za ispunjavanje ovih ciljeva – platformu koja omogućava lokalnim samoupravama, javnim komunalnim preduzećima i privredi da u svakom trenutku upravljaju otpadom bez papira i dispečera, kroz automatizovane rute, validaciju evidencija i uvid u tokove sekundarnih sirovina, objašnjava naš sagovornik.
On naglašava da su svi na dobitku u tom sistemu – država i opštine, privreda ostvaruje uštede, a u svemu tome učestvuju i doprinose sami građani.
„Recikom” sistem donosi višestruke koristi lokalnim samoupravama, smanjuje troškove JKP-a, povećava reciklažu i donosi prihode od sirovina i efikasniji sistem sakupljanja. Privredi omogućava zakonsku usklađenost i efikasniju proizvodnju, a investitorima nudi već spremnu infrastrukturu sa validacijom na više tržišta.
Istovremeno, ima i humani karakter jer povezuje građane i udruženja da doniraju otpad u cilju lečenja dece, kupovine udžbenika, besplatnih ekskurzija, unapređenja životne zajednice uopšte.
Kako stvari stoje, od naredne godine država u potpunosti mora da počne da primenjuje Zakon o zaštiti životne sredine koji podrazumeva i drugačiji način upravljanja otpadom, a „Recikom” tada stupa na scenu – domaću i svetsku.
Piše: Gordana Božić
