Na dve arhitektonski najvrednije zgrade u gradu – starom sudu i Prvoj gimnaziji već duže vreme glavni ulazi su zatvoreni zbog urušavanja dela fasade, što prema proceni stručnih ljudi ugrožava bezbednost građana. To je bio razlog da se na zgradi suda pre nekoliko godina postavi zaštita, a nakon što su se uselile gradske uprave Skupštine grada, krajem prošle godine ulaz je potpuno zatvoren i zaposleni ulaze sa bočnog dela, od parkinga.
Na Prvoj gimnaziji deo fasade je urušen pred prošlu Novu godinu, ulaz je odmah obezbeđen zaštitnim trakama, a kasnije i metalnom konstrukcijom, ali je i dalje u funkciji.
Kada će ovi objekti biti „doterani” i ulazi ponovo osposobljeni još uvek je neizvesno, a sudeći po informacijama do kojih smo došli to se neće dogoditi do kraja ove godine.
Kada je reč o zgradi Suda već je objavljeno da je 18. avgusta raspisan tender za njenu sanaciju. Gradska uprava za razvoj i investicije raspisala je tender za konzervatorsko-restauratorske radove na delu fasade.
Kako se navodi, potreba za hitnom sanacijom javila se zbog obrušavanja delova fasade i opasnosti od povređivanja prolaznika i korisnika objekta, a cilj radova je očuvanje spomeničkih vrednosti i autentičnosti zdanja. Krovni pokrivač ovim projektom nije obuhvaćen.
Radovi su određeni kao hitne mere po nalogu građevinskog inspektora, a izrađen je i projekat za njihovo sprovođenje. Obuhvatiće pripremne i fasaderske radove, restauraciju fasadne plastike, radove na stepeništu, kao i stolarske, bravarske i limarske radove, u skladu sa predmerom i projektno-tehničkom dokumentacijom.
Zgrada starog suda, poznata i kao Okružno načelstvo, podignuta je između 1902. i 1904. godine po projektu arhitekte Nikole Nestorovića. Građena je u eklektičnom duhu italijanske renesanse sa elementima bečke secesije i ima suteren, prizemlje, sprat i potkrovlje.
U ovoj zgradi 1915. godine Stanislav Binički prvi put je izveo kompoziciju „Marš na Drinu”, posvećenu pobedi srpske vojske na Ceru, kojoj su prisustvovali Radomir Putnik, Slobodan Jovanović, Arčibald Rajs i brojni uglednici tog vremena.
Objekat je utvrđen kao kulturno dobro – spomenik kulture rešenjem Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Kragujevcu, a grad je dobio objekat u vlasništvo kada je državi poklonio parcelu za izgradnju Palate pravde.
Rok za prijavu izvođača radova istekao je 1. septembra, a radovi bi, navodno, trebalo da počnu u ovoj godini. Vrednosti investicije je 16,8 miliona dinara i sve troškove snosiće grad.

I Prva gimnazija muku muču sa glavnim ulazom. Kada se oko Nove godine obrušio deo fasade sa visine od oko sedam metara, otpao je metar i po betona i maltera koji se nalazio sa leve strane sata i natpisa Gimnazija. Šut se sručio na sam rub velikog stepeništa koje vodi od Đačkog trga u ulaz u školu. Levi deo ulaza u Gimnaziju je odmah ograđen trakom za opasnost, a kasnije je grad finansirao postavljanje metalne konstrukcije na celom ulazu.
Prema informacijama do kojih smo došli još uvek je u izradi projekat sanacije za koji je zaduženo Javno preduzeće Urbanizam Kragujevac. S obzirom da je pod zaštitom države kao objekat od velikog značaja, uslove za sanaciju daje Zavod za zaštitu spomenika kulture. Projekat je nekoliko puta vraćan Urbanizmu na popravku i ne zna se kada će biti završen. Nakon toga tek sledi tender za izvođača radova, pa se početak sanacije može očekivati tek naredne godine.
Inače, Kragujevačka gimnazija je osnovana pre 192 godine, kao prva u Kneževini Srbiji, a useljena je 1887. godine.
Piše: Gordana. Božić
