Na godišnjicu početka blokade fakulteta, a usred nastavnih i ispitnih aktivnosti, kragujevački studenti su krenuli u finalno „pumpanje” do raspisivanja vanrednih parlamentarnih izbora, uz poziv građanima da im pomognu na putu do cilja. Poručili su da nisu umorni i na plenumima potvrdili da nastavljaju borbu. Po “agendi” studenti su sredinom decembra započeli akciju “Od vrata do vrata” tokom koje obilaze građane na kućnom pragu i pozivaju ih da potpišu odluku o raspisivanju izbora. Građani Kragujevca će to moći da učine na centralnoj akciji 28. decembra na sedam štandova u gradu. Studenti u blokadi širom Srbije poručuju da svaki građanin svojim potpisom postaje deo pokreta koji se bori za promenu sistema.
Studentkinja Fakulteta inženjerskih nauka Hristina Pavlović je deo Radne jedinice „Student u svakom selu” studenata u blokadi koja sprovodi akciju “Od vrata do vrata”. Studenti obilaze kragujevačka naselja i razgovaraju sa građanima. NJima su se priključili i građani koji ih podržavaju i pomažu im na terenu. Studenti nose akreditacije sa imenom i prezimenom i nazivom fakulteta koji pohađaju. Prvo su pokucali na vrata stanova u centru Kragujevca.
Na šta se građani žale studentima
– U devedeset posto slučajeva ljudi koje srećemo su fini prema nama, zovu nas da uđemo unutra, zanima ih šta pričamo. Ne govorimo im da treba da glasaju za nas i da treba da podrže studentsku listu. Ništa ne obećavamo. Mi smo sa njima da popričamo, da se predstavimo, da nas bolje upoznaju, priča nam Hristina.
Kragujevčani rado propituju studente koji im dolaze na kućne adrese.
– Pitaju nas kada će izbori. Mi im kažemo – ne znamo, ali pripremamo se kao da će biti sutra ili za dve godine. Pitaju nas da li smo uz opoziciju, kada će biti objavljen program i studentska lista, kaže Hristina.
Dodaje da “ponekad” ili “retko” naiđu i na domaćine za koje pretpostavljaju da su “ćaci”.
– Oni kažu da nisu zainteresovani da razgovaraju sa nama i zatvore vrata, ali niko nije bio grub niti nasilan, zapaža studentkinja FIN-a.
Hristina beleži da se najveći broj građana Kragujevca žali na rupe na putu, da su zabrinuti zbog snabdevanja gasom i problema sa NIS-om.
– Kažu da ih cene u prodavnicama “ubijaju”, da je sve skupo i da ne mogu da sastave kraj sa krajem.
Penzioneri iz centra Kragujevca žale se da nemaju gde da prošetaju, nema parkova, zato što je sve je u betonu, zbog velikog broja novoizgrađenih stambenih zgrada. Hristinu nije iznenadio spisak problema građana Kragujevca, jer je identičan onom koji je zabeležila ranije i u susretu sa građanima u drugim mestima. Ona zaključuje da većina sagovornika smatra da je za probleme odgovorna vlast, centralna ili lokalna, dok stariji obično govore: “Ne znam ko je kriv.”
Student Jakov Tasić navodi da se stariji građani najviše žale na korupciju u zdravstvu, dok mlađe najviše brine njihova bezbednost. On nosi utisak da su ljudi oduševljeni dolaskom studenata i da imaju “značajnu” podršku građana. Zapazio je da ima i onih koji su na strani studenata iako ne dolaze na proteste. S druge strane, građani koji su ranije glasali za režim, kaže Jakov, na studente u blokadi reaguju “normalno i blago” što, priznaje, nije očekivao.
Mi raspisujemo pobedu
Studenti naglašavaju da je cilj akcije “Od vrata do vrata” da građane pozovu da potpišu peticiju za raspisivanje izbora. Studentski pokret Univerziteta u Kragujevcu organizuje akciju prikupljanja potpisa za peticiju 28. decembra od devet do 21 čas.
– Glavni deo ove kampanje je pritisak na vlast da raspiše izbore. Jer kada budu videli koliki broj građana Srbije traži izbore, trebalo bi da ih raspiše, smatra student Jakov Tasić.
„Svojim potpisom postaješ osoba koja će prva biti informisana o daljim aktivnostima studenata i o načinima na koje baš ti možeš da pomogneš. Postaješ poveznica pokreta i svog okruženja”, stoji u pozivu studenata na potpisivanje peticije za raspisivanje izbora.
Jakov objašnjava da građani mogu da ostave studentima kontakt podatke, kako bi ih studenti, kada izbori budu raspisani, pozvali da svojim potpisom podrže kandidaturu Studentske liste.
– Ako potpišu peticiju za raspisivanje izbora, velika je verovatnoća da će, kada se raspišu, oni dati potpis i za našu listu, smatra Jakov.
Prema rečima studentkinje Milice Dimitrijević, akcijom se pokazuje da raspisivanje izbora nije samo zahtev studenata, već da to traže i građani.
– Izbori su veoma kompleksan proces i neće moći samo studenti da ga pokriju, zbog čega je ključno da se umrežimo sa građanima kojima objašnjavamo koliko je važno da učestvuju u samom izbornom procesu, kao posmatrači, kontrolori, a pre svega kao glasači, zaključila je studentkinja Milica Dimitrijević.
GODIŠNJICA STUDENTSKIH BLOKADA
Nije nam teško i nismo umorni
Nije nam teško i nismo umorni
Godišnjica studentskih blokada obeležena je na PMF-u i FIN-u izložbama fotografija i porukama studenata. Na PMF-u studenti su podsetili na borbu koju su vodili prethodnih godinu dana i poručili: „Držimo čas savesti. Teret generacije preuzeli smo na sebe. Nije nam teško i nismo umorni. Do ispunjenja zahteva!”
Na Fakultetu inženjerskih nauka (FIN) je predstavljeno oko 150 fotografija sa blokada, protesta i šetnji, a izloženi su i „čuveni” transparenti – „Više nije FIN, sada je ljut”, „Onaj koji ćuti je na strani nepravde”, „Inženjeri neće ćutati” …
Profesorima FIN-a koji su od prvog dana stali uz studente uručene su zahvalnice. Kažu da su im profesori bili saborci, ali i “rame za plakanje” u najtežim trenucima.
„Nadamo se da ćete da nastavite da ’letite’ sa nama do našeg konačnog cilja”, poručili su budući inženjeri svojim profesorima.
U zahvalnici koju je dobilo 20 profesora FIN-a zapisano je da se dodeljuje „za nedvosmislenu podršku i požrtvovanje tokom proteklih godinu dana borbe za pravdu.“
Profesor FIN-a Davor Končalović kaže da on duguje zahvalnost studentima, više nego oni njemu, te da je on njima treba da uruči priznanje.
– Za nama je godina drugačija od svih prethodnih, koja je svima nama dala šansu da se promenimo. Meni su studenti dali priliku da vidim da ja mogu da utičem na okruženje, kaže Končalović.
Profesor Miladin Stefanović smatra da su “klinci” sjajni , da je zadovoljstvo biti sa njima, jer su oni su budućnost ove zemlje.
– I mi kao profesori imamo samo jedan zadatak – da ih zakrilimo i obodrimo. Nemam nikakve dileme da su oni uradili epohalni posao na promeni svesti ovog naroda i da imaju još jedan kapitalni cilj koji će sigurno ostvariti. Mi smo tu sa njima i uz njih. Teška situacija je iskovala jedan novi vid odnosa, ali to naravno nije narušilo naše profesionalne odnose, jer kada ulazimo u učionice i dalje smo profesori i studenti, kaže Stefanović.
Profesor FIN-a Mirko Blagojević vidi zahvalnicu studenata kao „veliki uspeh u životu jednog profesora” i poručuje da će sigurno biti uramljena na zidu.
– To je podsećanje na jednu tešku godinu iza nas. Sve je počelo pre godinu dana kada su studenti ustali protiv nedemokratije, nepravde, korupcije, protiv otuđene vlasti. Uzeli su svoju sudbinu u svoje ruke. Uz to, oni su probudili celu zemlju i taj plamen slobode nosily su od mesta do mesta, obišli svako selo, kaže Blagojević.
Za profesora Blagojevića je važno da su se studenti vratili obavezama na fakultetu, da uče punom parom.
– To je najvažnije jer se mi ipak borimo za jedno društvo pravih inženjera, sa pravim diplomama i adekvatnim znanjem koje će poneti sa ove visokoškolske ustanove, zaključuje Blagojević.
PROFESORKA FILUM-a Marina Petrović Jilih
Podrška studentima DUNP-a
Podrška studentima DUNP-a
U Novom Pazaru je održan veliki protest studenata u blokadi pod sloganom „Ili oni ili mi“, povodom odluke zbog koje je više od 200 studenata Državnog univerziteta u Novom Pazaru ostalo bez statusa studenta, dok je oko 30 profesora izgubilo posao. Podršku kolegama dali su i studenti i profesori Univerziteta u Kragujevcu kao i građani iz zborova koji su prisustvovali skupu u nedelju 21. decembra.
Profesorka Filološko-umetničkog fakulteta u Kragujevcu dr Marina Petrović Jilih je na protestu u Novom Pazaru rekla da razlog dolaska u Pazar nije samo lične prirode – danas se to događa vama, sutra će nama.
– Urušavanje univerziteta u Srbiji je svoj težak pečat, svoje obličje dobilo upravo ovde na vašem univerzitetu. Razlog što smo ovde jeste i to što prinudnu upravu nije sramota da kroči u odaje vaših fakulteta, nije ih sramota da pogledaju ljude sa kojima bi trebalo da rade, nije ih sramota zbog toga što ih niko od vas i od nas ne želi. Nije ih sramota od nešeg prezira, istakla je profesorka FILUM-a.
Ona je ocenila da su osnovna načela na kojima svaki univerzitet treba da deluje nauka, obrazovanje i podsticaj na kritičko mišljenje.
– Treba da im pokažemo da branimo i čuvamo, zajedno sa našim mladim ljudima, najbitnije tekovine studentskih protesta, a to su pravda za sve, jedinstvo, jednakost, solidarnost i sloga, bez obzira na etničke, verske ili druge razlike, zaključila je profesorka Petrović Jilih u obraćanju na protestu u Novom Pazaru.
Piše: Gordana Mirović
