Od korisnika socijalnih usluga koji su imali potrebu za angažovanjem gerontodomaćica saznali smo da unutar ove službe postoje problemi, jer ih je ostalo samo četiri i da jedva mogu da opskrbe sve zainteresovane.
Tragom te informacije najpre smo se obratili Draganu Nešiću, direktoru Centra za razvoj usluga socijalne zaštite „Kneginja Ljubica” u čijem sastavu je ova služba, da proverimo da li zaista postoji problem sa finansiranjem rada gerontodomaćica? Kako je i zašto taj problem nastao? Da li postoje inostrane donacije za obavljanje ovih važnih socijalnih usluga? Jesu li u budžetu grada Kragujevca za ovu godinu planirana sredstva za obavljanje ove delatnosti? Koliko je trenutno angažovanih gerontodomaćica i koliki su njihovi mesečni prhodi za posao koji obavljaju?
Direktor je uljudno sve to saslušao i rekao da će odgovoriti na pitanja koje smo mu prosledili još 12. marta, ali odgovore do danas nismo dobili uprkos tome što smo ga u više navrata podsećali na dogovor.
Sa druge strane, angažovane gerontodomaćice, budući da ih je malo, premišljale su se da li da ispričaju sve što ih tiši i na kraju su procenile da nije momenat za to. NJihova koordinatorka nam je saošpštila da ne može da govori za javnost bez saglasnosti pretpostavljenog i tako je zatvoren krug mogućih sagovornika, pa nas je put doveo do Gordane Damnjanović, pomoćnice gradonačelnika za zdravlje i socijalnu politiku.
Podrška starim i nemoćnim sugrađanima
Ona kaže da je realizacija projekta Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja „Unapređenje pravičnosti u pružanju usluga pomoći i nege u Kragujevcu“ koji je grad realizovao uz pomoć Stalne konferencije gradova i opština, praktično u završnoj fazi. To znači da će svih osam angažovanih gerontodomaćica po projektu ostati bez posla, ukoliko ne budu zaposlene za stalno.
Projekat je bio podrška starijim osobama koje imaju ograničene fizičke ili mentalne sposobnosti, koje žive same i nisu u mogućnosti da brinu o sebi ili žive sa rođacima koji ne mogu da im pruže adekvatnu pomoć.
Gerontodmaćice su svojim terenskim radom zajedno sa medicinskim tehničarem značajno unapredile život korisnika usluga socijalne zaštite u gradu. Samo u jednom mesecu realizovano je oko 400 poseta domovima korisnika, što je jedan od pokazatelja potrebe koju grad ima za jačanjem usluga socijalne zaštite.
Dr Gordana Damnjanović objašnjava da gerontodomaćice sada podležu licenciranju i deo su Centra za razvoj usluga socijalne zaštite „Kneginja Ljubica”, čiji je osnivač grad. Centar je osnovan još 2011. godine. Od 2016. ove usluge zahtevale su određenu zakonsku proceduru i postupak licenciranja, pa tako su i sve usluge koje pruža Centar licecirane. Usluga gerontodomaćica namenjena je najstarijim sugrađanima, koji su bez porodične podrške, ali i mlađima koji su nakon neke operacije teško pokretni, nepokretni i naročito ako su to osobe sa različitim vrstama invaliditeta. Broj gerontodomaćica nije veliki, kaže naša sagovornica i nastavlja:
– Od kada postoji obaveza licenciranja, a naročito od kada je zakonski regulisano da licencirane radnice moraju da budu u stalnom radnom odnosu, postoji problem broja gerontodomaćica. Da bi se taj nedostajući broj na neki način prevazišao i grad pomogao svojim korisnicima, mi smo prošle godine konkurisali i dobili finansijsku podršku za jedan projekat – to je integrisana pomoć i nega u kući, gde nam je partner Stalna konferencija gradova i opština, a nadležno je Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja. Reč je o takozvanom IPA projektu Evropske unije kroz koji su angažovane gerontodomaćice dodatno – osam u okviru Centra za razvoj usluga socijalne zaštite „Kneginja Ljubica” i jedan medicinski tehničar koji je u Doma zdravlja, odnosno u službi kućnog lečenja, objašnjava dr Gordana Damnjanović.
Po njenoj priči, na taj način su proširili kapacitete pružaoca usluga i razvijali takozvanu integrisanu pomoć i negu u kući od strane medicinskog tehničara i, s druge strane, gerontodomaćica. Međutim, taj projekat se završava do kraja aprila ove godine.
Nažalost, i pored finansiranja Centra za razvoj socijalne zaštite „Kneginja LJubica” od strane grada, ograničavajući faktor za radno angažovanje novih gerontodomaćica jeste saglasnost nadležne komisije na nivou Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave, jedinicama lokalne samouprave za nova zapošljavanja.
– Najverovatnije ćemo nakon završetka ovog projekta aplicirati za neki novi projekat kako bismo omogućili našim najstarijim korisnicima i osobama sa invaliditetom ovu vrstu usluge, koja se pokazala kao izuzetno dobra. Kao grad smo i te kako svesni da su potrebni dodatni kapaciteti, kaže dr Gordana Damnjanović.
Po njenoj oceni, ne postoje zakonske smetnje da postoji privatni pružalac geronto usluge, kojih ima u velikim gradovima, Beogradu i Novom Sadu.
Participiranja i za niskobudžetne korisnike
Na pitanje postoji li neki vid participacije koju korisnici usluga plaćaju za gerontodomaćice odgovara potvrdno, ali izuzetno retko, jer su pojedinci izuzeti od toga. Objašnjava da je to odnos kao kod gerontoloških centara, državnog doma za stare i privatnih jer je cena zaista različita. Za privatne pružaoce usluga i za državni dom za stare – svakako će postojati razlika, ali je suština da korisnici kojima je potrebna ta usluga, imaju povoljniju opciju.
– I socijalna kategorija jednim delom participira i to je takođe regulisano zakonom da se usluge u oblasti socijalne zaštite podležu učešću korisnika u plaćanju, s tim što su oni koji imaju izuzetno niska primanja ili ih uopšte nemaju, oslobođeni plaćanja. Dakle, plaćaju samo oni čiji su prihodi iznad prosečnih po članu domaćinstva, što određuje Centar za socijalni rad. On je davalac prava, a pružalac usluge je Centar za razvoj usluge socijalne zaštite „Kneginja Ljubica”, pojašnjava dr Damnjanović.
Ona smatra da postoji potreba za angažovanjem većeg broja gerontodomaćica jer postajemo sve starije društvo, sve više je starih i nemoćnih sugrađana.
– Mi smo bez projektnih aktivnosti imali šezdesetak korisnika koji su se javljali za uslugu, a sa projektnim aktivnostima i više finansija bilo je oko 130 korisnika. Možda bi interesovanje bilo veće i možda bi čak bili zainteresovani i za privatnog pružaoca usluge i rado participirali u ceni kada bi postojali privatni pružaoci usluga. Ne kažem da ih nema, „Čovekoljublje” je jedna od takvih organizacija koja ima četiri gerontodomaćice za seosko područje, Stragare, Lužnice, kaže dr Damnjanović.
Od 120 korisnika, koliko pokriva gerontoslužba „Kneginja Ljubica” sa pet gerontodomaćica, po rečima naše sagovornice, vrlo malo pokrivaju seosko područje. Ono je sada prepušteno privatnim pružaocima usluga.
– Optimalno bi bilo da poseta gerontodomaćica bude tri puta nedeljno, što je sa ovako malim brojem nemoguće. Jedna poseta od dva sata ili eventualno dve posete je nedovoljno da bi se opslužilo šezdeset korisnika, kaže dr Damnjanović.
Kako kaže, u planu je da se širi ova služba, naravno ukoliko država bude saglasna s tim, jer potrebe zaista postoje. Međutim, nije problem u službi, potrebno je zanoviti kadar, odnosno dobiti saglasnost za onaj broj gerontodomaćica koje su otišle u penziju, dale otkaz ili iz bilo kog drugog razloga napustile Centar. Do pre dve godine bilo ih je jedanaest. Svakako da je to osipanje imalo za posledicu da veći teret padne na žene koje su ostale da rade, ali one su kroz projekat koji se uskoro završava bile donekle rasterećene sa gerontodomaćicama koje su bile angažovane. Jedino su mogle da budu nezadovoljne platom koju su po projektu primale.
Gerontodomaćice koje su u stalnom radom odnosu primale su platu u skladu s koeficijentima i sistemom socijalne zaštite.
– Ovo nije moranje, ovo je dobrovoljno radno angažovanje u skladu sa projektnim aktivnostima. I dobile su edukaciju, sertifikate i unapred su znale kolika će biti na projektnim aktivnostima, zaključije pomoćnica gradonačelnika za zdravstvo i socijalnu zaštitu.
Ovaj projekat je inače trajao samo godinu dana.
Piše: Elizabeta Jovanović
