21. maja, biće pedeset godina od osnivanja Univerziteta u Kragujevcu. Štampa je tada zabeležila da je „obavljeno svečano potpisivanje samoupravnog sporazuma o udruživanju visokoškolskih i drugih naučnih institucija u Univerzitet Svetozar Marković”.
„Udružili” su se Mašinski, Ekonomski, Prirodno-matematički i Pravni fakultet iz Kragujevca, Pedagoško-tehnički fakultet iz Čačka, kragujevački Zavod za strna žita i čačanski Institut za voćarstvo. Kasnije su Univerzitetu pristupile i druge visoke škole iz Kraljeva, Čačka, Užica, Jagodine i Vrnjačke Banje, kao i novoosnovani Medicinski i Filološko-umetnički fakultet iz Kragujevca.
Možda nije vreme za neka velika slavlja jubileja, ali svakako je prilika da se „sabere” šta je Univerzitet radio proteklih pedeset godina, kakva su mu bila i dostignuća i problemi i koje su vizije za budućnost. Vođene tim ciljem, „Kragujevačke novine” su se početkom ove godine javile na „Konkurs za sufinansiranje projekata za ostvarivanje javnog interesa u oblasti javnog informisanja na teritoriji grada Kragujevca za 2026. godinu (takav mu je zvaničan naziv) sa temom „Prvih pedeset godina – Univerzitet u Kragujevcu”.
Prošle nedelje objavljeni su rezultati konkursa i rešenje o raspodeli para iz gradskog budžeta medijima, ali „Kragujevačke” nisu „prošle”, ostale su ispod crte, što u prevodu znači da za grad Kragujevac nije javni interes objavljivanje serijala analitičkih tekstova o pedesetogodišnjem radu ovdašnjeg Univerziteta.
Da bi čitaocu bilo jasnije „o čemu bi se to pisalo”, prenosimo deo iz projekta koji je upućen na konkurs. U odeljku „Tematske celine” u tezama su opisno dati planirani sadržaji 16 istraživačkih tekstova koji bi bili objavljeni u štampanom i elektronskom izdanju. To su:
1. Prapočetak: Prema zvaničnom tumačenju, Univerzitet u Kragujevcu nastao je na temeljima Liceja Knjaževsko serbskog, prve visokoškolske institucije u modernoj Srbiji, koji je osnovan 1838. godine u Kragujevcu, a bio je i preteča Beogradskog univerziteta.
2. Početak: Prvi fakulteti u Kragujevcu bili su Ekonomski i Mašinski koji su kao odeljenja beogradskih fakulteta počeli sa radom 1960. godine. Nakon nekoliko godina postali su samostalne ustanove i bili prva baza budućeg Univerziteta.
3. Osnivanje: Godine 1972. u Kragujevcu počinju da rade Pravni i Prirodno-matematički fakulteti i oni, zajedno sa Ekonomskim i Mašinskim i Pedagoško-tehničkim fakultetom u Čačku, 21. maja 1976. godine osnivaju Univerzitet koji se prvobitno zvao „Svetozar Marković”. Istovremeno su u sastav Univerziteta ušla i dva instituta – za voćarstvo u Čačku i za strna žita u Kragujevcu.
4. Rast: Kasnije su u sastav Univerziteta ušli i novoosnovani fakulteti – Medicinki i Filološko-umetnički (FILUM) u Kragujevcu, Agronomski fakultet u Čačku, Fakultet za mašinstvo i građevinarstvo u Kraljevu, Fakultet pedagoških nauka u Jagodini, Pedagoški fakultet u Užicu i Fakultet za hotelijerstvo i turizam u Vrnjačkoj Banji.
5. Statistika: Na Univerzitetu u Kragujevcu sada studira oko 18.000 studenata na 127 akreditovanih studijskih programa i na njemu radi više od 1.200 nastavnika i saradnika. Do sada je akademske titule steklo oko 40.000 studenata na osnovnim studijama, 1.300 na magistarskim i master i oko 2.400 na doktorskim studijama.
6. Razuđenost: Dvanaest akreditovanih fakulteta locirano je u šest gradova, čime Univerzitet u Kragujevcu dosledno ostvaruje model takozvanog razuđenog Univerziteta. To je njegova prepoznatljiva prednost, jer se istovremeno ostvaruje veća dostupnost školovanju mladih u više gradova i stvara se razvojna poluga za područje Centralne Srbije, gde živi oko 2,5 miliona ljudi.
7. Kadrovi: Univerzitet pokriva prirodne, tehničke i tehnološke, društveno-humanitarne i medicinske nauke i polje likovnih i muzičkih umetnosti, čime omogućava školovanje za široku lepezu zanimanja, kao dobre kadrovske baze, posebno za potrebe Centralne i Zapadne Srbije.
8. Rangiranje: Od 2017. godine Univerzitet je pozicioniran na prestižnoj Šangajskoj listi između 200. i 400. mesta u naučnim oblastima matematika i klinička medicina.
9. Prestižni: Na listi deset odsto najbolje rangiranih istraživača u Srbiji, koju je sačinilo Ministarstvo nauke, tehnološkog razvoja i inovacija, ove godine su i 23 istraživača sa Univerziteta u Kragujevcu. Oni imaju status izvrsnih istraživača.
10. Elitni: Više istraživača sa Univerziteta u Kragujevcu visoko su pozicionirani na svetskim listama u različitim naučnim oblastima, a najveće domete dostigli su akademik Ivan Gutman, koji je među sto najuspešnijih hemičara u svetu, i akademik Miloš Kojić, profesor Mašinskog fakulteta, koji je istovremeno jedan od najuglednijih istraživača i gostujući profesor na američkom Harvardu.
11. Saradnja: Fakulteti Univerziteta sarađuju sa više od 250 partnera širom sveta, a sa 80 univerziteta imaju potpisane bilateralne sporazume o raznim oblicima saradnje – zajedničkim istraživanjima, razmeni profesora, specijalizaciji studenata, naročito onih na master i doktorskim studijama.
12. Projekti: Osim istraživanja koja su finansirana iz domaćih izvora, pre svega Republičkog fonda za nauku, istraživači Univerziteta radili su ili rade na preko 200 međunarodnih projekata, čime se unapređuje naučni rad, stiče međunarodna afirmacija, ali i dobijaju značajna novčana sredstva za istraživački rad.
13. Kadrovska baza: Većina faulteta ima različite oblike saradnje sa uglednim privrednim društvima i ustanovama, čime se ostvaruju obostrani benefiti: stvaraju se uslovi za praktični rad za studente i različite oblike prakse, a druga strana može da računa na budući visokoobrazovani kadar.
14. Stranci: Tokom poslednjih godina dinamično raste broj stranih studenata, naročito iz azijskih i afričkih zemalja, a najprivlačniji je Fakultet medicinskih nauka, gde studije medicine, farmacije i stomatologije trenutno pohađa preko 600 stranih studenata.
15. Planovi: Kakve su projekcije daljeg razvoja Univerziteta i svih fakulteta pojedinačno. Hoće li biti novih fakulteta (pominju se studije arhitekture i grupe filozofskih nauka), novih studijskih grupa u okviru postojećih fakulteta, deoba FILUM-a na zasebne studije filoloških nauka i umetničkih grupa itd?
16. Vizija: Kako će se studijski programi, naučnoistraživački rad i tehnička opremljenost fakulteta usklađivati sa novim dostignućima u nauci i novim tehnologijama kao što su digitalni svet, veštačka inteligencija, robotika i slično.

Da ne postoji interes da građani budu informisani o ovim temama navodno je zaključila (i odlučila) tročlana komisija koju su činili medijski anonimusi, bar za kragujevačke novinare, ali bitno je da su dokazani propagandisti Srpske napredne stranke. Kažemo – navodno, jer oni su u vrednovanju medijskih projekata bili statisti koji je trebalo samo da postupe po dobijenim instrukcijama nalogodavca iz vlasti. A instrukcije su glasile – pare iz budžeta grada mogu da dobiju samo neprednjačke vodonoše, one „nepodobne” u startu eliminisati.
Dakle, eliminacija ovih novina u natecanju bar za mrvice para iz budžeta „svih građana” – bila je izvesna i pre raspisivanja konkursa. S druge strane, izgleda da su „Kragujevačke” promašile temu, jer kada se pomene univerzitet, naprednjaci dobijaju ospice – oni bi najradije da takve škole, koje proizvode „državne teroriste, nasilnike, blokadere itd” – budu izbrisane sa mape državnih institucija. Tako stvari vidi njihov „vrhovni”.
U svemu, ipak, postoji i jedna ohrabrujuća činjenica: političari su prolazni, a profesionalni novinari svoj posao biraju za ceo život. Znači –teraćemo se mi još, samo u drugačijim ulogama.
