Da je bilo onako kako je 1. jula prošle godine najavio Dušan Bajatović, direktor „Srbija gasa”, kragujevačka „Energetika” bi bila rešena duga od čak 1,8 milijardi dinara za gas. Bajatović je bio još konkretniji, pa je izjavio da će se to anuliranje duga, kako se izrazio, okončati do kraja septembra prošle godine. Prošlo je skoro godinu dana od tada, a od brisanja duga nema ništa, osim što smo videli još jedno obećanje visokih rukovodilaca bez pokrića, koje je u to vreme bilo lepo plasirati u javnost.
Iz poslovodstva ovog državnog preduzeća koje greje grad odgovaraju da će biti finansijskog restrukturiranja poslovanja, da se na njemu radi i da bi jedan od modela mogao da bude delimično, ili čak potpuno ukidanje duga, ali ovaj postupak tek treba da se završi. Ukratko, biće, a kad će ne znamo.
Vlada naredila
Dok se Bajatović još polovinom prošle godine razmahivao velikim najavama, prvi konkretan potez koji pokazuje da se neko bavi ovim pitanjem učinila je Vlada Srbije 9. aprila ove godine kada je zatražila predlog mera za rešavanje potraživanja koja ima „Srbija gas”. To pokazuje odgovor koji smo dobili od Biljane Šipovac, pomoćnice direktora „Energetike” za razvoj sistema, koja navodi da u okviru tih mera treba da se obavi restrukturiranje u „Energetici”, a to može da uključi i izmenu finansijskih obaveza, kroz odlaganje plaćanja, delimičan ili potpun otpis duga ili promenu kamatne stope.
Ali, do konkretnog dogovora šta će se od toga primeniti još nije došlo, jer je tek 7. maja ove godine sa izabranom konsultantskom kućom održan sastanak predstavnika preduzeća. Tako su sada u toku „aktivnosti” nadležnog ministarstva i konsultantske kuće u koordinaciji sa „Energetikom” na analizi podataka na osnovu kojih će se predložiti oblik finansijskog restrukturiranja.
Ukratko, stručnjaci analiziraju i prikupljaju podatke kako bi došli do predloga šta da rade sa dugom javnog preduzeća za gas, a ono je jedno od najvećih dužnika za ovaj energent u zemlji, i to sve pod budnim okom Vlade. Firma je pritisnuta i dugovima za struju od 2,3 milijarde dinara.
Pomoćnica direktora Šipovac kaže da je „Energetika” zaključila sa EPS-om u januaru ove godine sporazum o reprogramu obaveza sa rokom od deset godina, sa godišnjom otplatom rata i otpisom kamate od 50 posto. Tako je prvu ratu preduzeće izmirilo ove godine, a tekuće obaveze se na vreme plaćaju.
– Izvor ovako ogromnih dugova koji su se gomilali godinama jesu gubici u poslovanju koji su prošle godine iznosili 713 miliona, a godinu dana pre toga 1,2 milijarde dinara. Poslovodstvo ima plan da smanjuje gubitke tako što će pokušati da radi sa minimalnim energetskim gubicima, uz rekonstrukciju i modernizaciju toplovodne mreže, a plan je i povećanje stepena naplativosti primenom svih zakonski dozvoljenih mehanizama za naplatu, navodi pomoćnica direktora Šipovac.
Ali, ako gledamo u budućnost i opasnost za opstanak ove firme, izazov može da bude napuštanje pretplatnika ovog vida grejanja, odnosno zahtevi za isključivanje sa mreže, iako je uslov preživljavanja po mnogim poznavaocima teme upravo širenje mreže i povećanje broja korisnika.
Biljana Šipovac kaže da je bilo raskida ugovora, tačnije da su od oko sto zahteva ugovori raskinuti za 27 korisnika, s tim što je jedan broj zahteva u postupku zato što podnosioci moraju da ispune propisane uslove, pa se neki kada im se dostave uslovi više ne javljaju. Pomoćnica direktora smatra da je broj zahteva za raskid ugovora u odnosu na ukupan broj pretplatnika mali i ne utiče na ukupan trend poslovanja.
– Za predstojeću grejnu sezonu „Energetika” će imati značajan broj novih priključenja jer su zahtevi za priključenje podneti za tri novoizgrađene poslovno-stambene zgrade, što ukazuje na poverenje građana. Broj novih korisnika prevazilazi broj raskinutih ugovora, što potvrđuje pozitivan trend razvoja i širenja sistema, smatra Šipovac.
Širenje simbolično
Nasuprot ovakvom stavu, Nikola Nešić, šef odborničke grupe Nova snaga u gradskoj Skupštini, smatra da jeste povećanje broja korisnika put izlaska firme iz dubioze, ali da su tri nove stambene zgrade koje su se prijavile za daljinsko grejanje zanemarljivo malo.
Po njemu, problem dugova „Energetike” je najveći u Srbiji jer je to jedina toplana koju ne finansira lokalna uprava, već država iz svog budžeta. Pošto je to državno preduzeće, za razliku od Beograda, Novog Sada, Niša, država je ovu svoju firmu zapustila i nije locirala gde je izvor gubitaka.
Pošto je preduzeće „van radara”, smatra Nešić, ono već deset godina pravi gubitke kroz velike plate, a tu se nalazi i generator zapošljavanja kadrova SNS-a, čak i predstavnici kvazi medija u gradu koji ovde primaju platu, a pišu za portale koji podržavaju vladajuću stranku.
– Ne vidim da se broj potrošača centralnog grejanja povećava, a voleo bih da preduzeće opstane jer se i ja tako grejem. Vidimo da se tri nove zgrade javljaju za priključenje na ovaj vid grejanja, ali pogledajte rezultate Zavoda za statistiku Srbije koji kažu da je poslednje dve godine u Kragujevcu izgrađeno 1.700 objekata. Broj od tri zgrade je takav da pokreće pitanje vizije ljudi koji tamo rade, jer bi trebalo da im bude neprijatno da se hvale sa tri zgrade, kaže Nešić.
Država bi morala mnogo više energije da uloži u rešavanje dugova „Energetike”, ne samo zato što je vlasnik, već i zbog toga što je poznato da je najveći generator dugova i gubitaka ovog preduzeća drugo državno preduzeće „Zastava oružje”. Umesto da se tu traži rešenje, preduzeće je spremnije da dodatno pritisne građane dužnike i da prema njima primenjuje sve raspoložive zakonske mere.
Po Nikoli Nešiću, vlast će, ova ili neka druga, rešiti pitanje dugova „Energetike”, ali je glavno pitanje kako sprečiti da uzrok koji gura u gubitke i dalje ostane na snazi. To treba eliminisati, a sa druge strane – povećavati broj korisnika, tako što će se omogućiti da se priključe novi na postojeću mrežu, a istovremeno mreža mora i se širi.
Ovaj odbornik se zalaže da se donese jasan plan toplifikacije, odnosno širenja mreže daljinskog grejanja, kao gradski planski dokument. Taj plan morao bi da bude u svim urbanističkim planovima, od detaljne regulacije, preko većih celina, sve do planova generalne regulacije. Takav dokument bi primorao investitore da pruže građanima alternativu, zalaže se Nešić, a to bi značilo da do nove zgrade dođe i priključak na gas i prikuljučak na mrežu „Energetike”, pa da stanari biraju na šta će se priključiti.
On ukazuje da se gasna mreža širi i po selima, da se gradi na desetine kilometara, što je zatvaranje vrata „Energetici”. Zašto je ona važna? Vidimo, napominje naš sagovornik, da je neizvesna situacija sa gasom i da treba napraviti alternative sa grejanjem.
– Ako ostanemo bez gasa, moramo da imamo rešenje da se vratimo na prethodni energent, na ugalj, i tako prevaziđemo krizu, zaključuje Nešić.
MALO INTERESOVANJE ZA GRADSKO CENTRALNO GREJANJE
Razlog – fiksni troškovi
Zbog čega je od 1.700 novih objekata izgrađenih u gradu za poslednje dve godine samo tri zainteresovano da se priključi na daljinsko grejanje? Po mišljenju šefa odborničke grupe Nova snaga Nikole Nešića, razlog su fiksni troškovi kod naplate mesečnih računa, jer oni kod gasa ne postoje, a kod plaćanja centralnog grejanja ih ima, što se vidi i iz iznosa računa.
– Takođe, ugovori sa korisnicima centralnog grejanja su takvi da treba ispuniti određene uslove da bi vam se odobrilo isključenje sa mreže, što je uradilo 27 korisnika, a prijavilo se sto, što takođe utiče na odluku potrošača, smatra Nešić.
Piše: Miloš Pantić
