Sa povećanjem prihoda gradskog budžeta od 600 miliona dinara ukupan iznos za ovu godinu zaokružiće se na oko 13 milijardi dinara. To će se ozvaničiti 17. oktobra, kroz rebalans, koji će sadržati i odluke na šta će se ovaj iznos potrošiti. Kako je najavljeno, najveći deo tih para ide kao pomoć Apotekarskoj ustanovi koja je na ivici preživljavanja posle neuspelog konkursa za ulazak u javno-privatno partnerstvo pre pola godine.
Drugi veći dobitnik biće javno komunalna preduzeća grada koja su sva, osim „Vodovoda”, skoncentrisana u jednoj firmi – „JKP Šumadija”, a iznos će se upotrebiti za povećanje plata zaposlenih od zavidnih 27 posto. Kao što se može primetiti, višak novca u gradskoj kasi biće uložen u rešavanje problema na dve kritične tačke, a ne u povećanje investicija u kapitalne objekte što bi donelo bolji život građana.
Grad daje plate
Apotekarska ustanova zapala je u tešku krizu, kao i u drugom većim gradovima, jer zbog loših sistemskih zakona nije mogla da parira privatnom sektoru. Javna komunalna preduzeća ne rade kako treba, što se vidi po zapuštenosti grada u svakom pogledu, a razlog je, navodno, nedovoljno radnika koji ne dolaze u ovu firmu zbog malih plata. JKP „Šumadija”, međutim, stalno povećava broj zaposlenih kao i angažovanih preko agencija.
Posle neuspelog javnog konkursa u maju ove godine za izbor firme koja će, kroz javno-privatno partnerstvo, preuzeti upravljanje Apotekarskom ustanovom, grad je nastavio da finansira rad ustanove sa blizu 100 zaposlenih, od kojih je 75 zdravstvenih radnika, farmaceuta i tehničara. To znači redovno plaćanje subvencija za plate i za vraćanje dugova dobavljačima.
Da bi od rada bilo neke koristi potrebno je da apoteke imaju i lekove na policama, ali nemaju – jer nema para. Ovakav status gde grad kao osnivač finansira zarade i dugove, bez prihoda same ustanove, potrajaće do kraja godine, a kako će biti naredne zvanično treba da odluči gradska vlast. Te odluke još nema, iako se neke najave i analize objavljuju u javnosti.
Tako je u emisiji Televizije Kragujevac „Epicentar” pomoćnica gradonačelnika za zdravstvo i socijalna pitanja Gordana Damnjanović potvrdila da nije doneta odluka kakav će status ustanova imati iduće godine, ali da će do kraja ove godine biti finansijski pomagana kao do sada, kao i da je dug dobavljačima prepolovljen.
Ona je prozvala okolne opštine u kojima radi Apotekarska ustanova što se ne izjašnjavaju da li su im te apoteke potrebne, založila se za izmene u uslovima konkursa ako bude ponovo oglašavan, tvrdnjom da se javno-privatno partnerstvo pokazalo kao loša ideja, uz napomenu da treba razmisliti i o angažovanju profesionalnog menadžmenta ako se finansiranje od strane grada nastavi.
U samoj ustanovi potvrđuju da ne znaju kakav će način rada biti iduće godine i da li je opasnost od gašenja otklonjena. Nataša Đurić, finansijska direktorka, kaže da je dug za lekove znatno umanjen i da u martu ili aprilu iduće godine završavaju sa poslednjom ratom. U ovom momentu čeka se isplata zarade za jul, što znači da je kašnjenje dva meseca.
Ono što je najviše pogađalo takozvane „državne apoteke” i dovelo ih u gubitke, centralizovana javna nabavka lekova za sve ustanove preko Fonda zdravstva Srbije, ukida se od nove godine i to je novina od koje se mnogo očekuje, samo je pitanje koliko je zakasnila. To znači da će kragujevačka ustanova, na primer, sada sama raspisivati trendere za lekove i pregovarati sa dobavljačima, što će joj omogućiti povoljnije cene.
Bez odlaganja
Nataša Đurić kaže da je od grada ove godine dobijeno 297 miliona dinara, što je omogućilo preživljavanje, a da prestanak Uredbe o centralnom snabdevanju jeste dobra vest, ali se odluka o statusu firme za narednu godinu mora što pre doneti.

– Ako mi dobijamo mogućnost da sami nabavljamo lekove od naredne godine, to znači da već u novembru moramo da počnemo sa raspisivanjem tendera. Da bi do toga došlo grad mora da se opredeli da li će nas i dalje finansijski podržavati i uneti u budžet za narednu godinu i sredstva namenjena nama, smatra Đurić.
Ona smatra da pitanje zatvaranja pojedinih apoteka treba da dođe na dnevni red ako ovo ostane gradska ustanova.
Nikola Nešić, šef odborničke grupe „Nova snaga”, koji je vodio sakupljanje potpisa za opstanak Apotekarske ustanove, kaže da je i on za ovo rešenje, ali prvo treba utvrditi koja je apoteka nerentabilna, ne vezujući se za lokaciju selo ili grad.
Ali, pre toga, i on je za čistu situaciju sa okolnim opštinama.
– Treba videti da li je njima stalo do tih apoteka, pa tek onda da se odlučuje šta dalje. Ako kažu da im nisu potrebne, te apoteke treba zatvoriti, a ako su im potrebne, onda treba i oni da dotiraju jedan deo, smatra Nešić.

Po njegovim rečima, za iduću godinu apotekama treba subvencija od 360 miliona dinara, što je 30 miliona mesečno. Ako ove opštine ulože po tri-četiri miliona, onda će i gradu Kragujevcu olakšati položaj. Od tih 30 miliona 17 je za plate, a 13 za dobavljače. Zato Nešić smatra da neke sistemske stvari deluju apsurdno, jer kragujevačke apoteke, koje primaju plate iz kase grada, imaće do kraja godine još jedno povećanje plata. To je odluka državnih organa za granu zdravstva.
– Radi se o sistemskim zakonima koji dovode da firme urušavaju same sebe. Potrebno je neke stvari definisati ili novim zakonom o apotekarskoj delatnosti, ili zakonom o zdravstvu. Mora da se zna koliko jedna apoteka može da bude udaljena od druge, potom da veleprodaja lekova ne može da ima u isto vreme i maloprodaju, kao što je kod nas dozvoljeno. Time nekoliko najvećih veledrogerija diktiraju maržu, objašnjava Nešić.
Ovaj odbornik koji se najviše angažovao za opstanak kragujevačkih apoteka smatra da ovo što se dešava kroz davanje iz budžetskog viška vidi kao poslednju šansu za spas takozvane „državne apoteke” kojoj treba pomoći, ili je treba likvidirati, jer ovakvo stanje je neodrživo.
On se zalaže da se podrži ustanova i da treba da se izađe i kaže da će biti uvrštena u budžet. Ona će već od iduće godine moći da ulaže u lekove i poveća prihod, a „one tamo” godine pomoć će se još više umanjiti.
– Grad godinama nije davao subvencije za apoteke jer su bile profitabilne, a sada je kritično vreme i treba pomoći, jer ako smo dali 10 miliona za tržnicu, možemo i pet miliona za apoteke, zaključuje Nešić.
Kod javno komunalnih preduzeća grada koja su, sem „Vodovoda” spojena u jedno, JKP „Šumadija”, plate će se povećati od 1. oktobra i biće isplaćene u novembru, uz povećanje od 27 posto. Do toga je došlo posle pregovora Sindikalne organizacije KOMDEL i predstavnika preduzeća, koji su polovinom godine potpisali novi kolektivni ugovor sa ovakvim povećanjem. Time JKP „Šumadija” pokazuje da i pored velikih kadrovskih promena i postavljanja na čelo Miroslava Petrašinovića, visokog funkcionera SNS-a u gradu i narodnog poslanika, pride, nije donelo novi kvalitet u radu ove mega firme.
Naprotiv, sve je ostalo isto, kontejneri opet prepunjeni, kolovozi i trotoari prljavi, trava nepokošena, ulice razrovane. To pokazuje da ovo preduzeće i gradski oci koji su za njega odgovorni, ne vide rešenje za kvaliteteniji rad, sem povećanja cena, i to velikog, koje je iznosilo u septembru prošle godine 40 posto za odnošenje smeća i 27 posto za parkiranje, kao i u budućem znatnom povećanju plata zaposlenih kojih, po tvrđenju opozicionih stranaka, ima više nego što je potrebno, ali loše raspoređenih.
Uglavnom, za neku ozbiljniju kapitalnu investiciju, ili bar za krpljenje rupa u centru grada, ostale su mrvice.
Piše: Miloš Pantić
