Close Menu
    Novo na sajtu

    SEĆANJE NA POZORIŠNOG KRITIČARA GORANA CVETKOVIĆA (1950 – 2025): Borac za pravdu i istinu

    децембар 24, 2025

    KRAGUJEVAČKE U PRODAJI: Novi broj pred čitaocima!

    децембар 24, 2025

    POZNATI KRAGUJEVČANI KOJI NEMAJU „SVOJEˮ ULICE: Od Mirka Babića do Slavka Sorgića

    децембар 22, 2025
    Facebook
    • Online Magazin
    • Marketing
    Facebook Instagram
    Kragujevačke novine
    • Aktuelno
    • U žiži
    • Grad
    • Društvo
    • Politika
    • Kultura
    • Sport
    • Projekti
    Kragujevačke novine
    Vi ste na: Home»Politika»MILAN TANOVIĆ TANE (POKS): Da li nam se kroz penziju vrati novac koji se izdvaja državi za penzioni fond?
    Politika

    MILAN TANOVIĆ TANE (POKS): Da li nam se kroz penziju vrati novac koji se izdvaja državi za penzioni fond?

    Kragujevačke novineBy Kragujevačke novineмај 27, 2025Нема коментара4 Mins Read
    Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email
    Tanovic 6 B
    Share
    Facebook Twitter LinkedIn Pinterest Email
    U savremenom sistemu oporezivanja rada, često se zaboravlja koliko stvarno država uzima od plate radnika, iz čega se može utvrditi da država zapravo zarađuje više na radniku nego sam radnik, navodi u saopštenju dostavljenom medijima Milan Tanović Tane, predsednik gradskog odbora POKS Kragujevac.

    On dodaje da kada poslodavac isplaćuje platu radniku, on ne plaća samo neto iznos koji radnik vidi na računu.

    – Poslodavac mora da plati i doprinose za zdravstveno osiguranje, penzijsko i invalidsko osiguranje, poreze i druge takse. Tako, ako je bruto plata na primer 160.000 dinara, poslodavac zapravo izdvaja taj ceo iznos za radnika. Od bruto plate, država uzima značajan deo kroz:

    • Doprinose za penzijsko i zdravstveno osiguranje
    • Poreze na dohodak
    • Doprinos za nezaposlenost
    • Ostale dažbine

    Na primer, za bruto platu od 160.000 dinara, država može uzeti oko 60.000 dinara samo na ime poreza i doprinosa. Radnik na ruke dobija neto platu, od bruto plate od 160.000 dinara, neto plata je oko 100.000 dinara. To znači da radnik zapravo vidi samo deo novca koji poslodavac izdvaja, zaključuje Tanović.

    Tanović dodaje i da država zarađuje i kada radnik potroši svoj novac. Na primer, na svaki kupljeni proizvod ili uslugu obračunava se PDV, koji je u Srbiji 20 odsto na većinu proizvoda i usluga. Dakle, od svakog potrošenog dinara, država uzima još dodatnih 20 odsto. Na primer, ako radnik potroši 100.000 dinara, država od toga dobija još 20.000 dinara u vidu poreza.

    – Iako je primamljivo pomisliti da radnik zarađuje svoj novac, država kroz poreze i doprinose uzima značajan deo te zarade. U nekim slučajevima, iznos koji država naplati od radnika (kroz direktne i indirektne poreze) može biti čak veći od neto plate koju radnik dobija. Kada nam država kaže da isplaćuje zarade i penzije, važno je da penzioneri shvate da je to novac koji smo mi, kroz poreze i doprinose, dali državi unapred, i to u mnogo većem iznosu nego što kroz penzije kasnije dobijamo. Zato je važno razumeti celu strukturu plata i oporezivanja kako bismo bolje shvatili gde ide novac i kako funkcioniše finansiranje javnih usluga kao i da država penzionerima ne isplaćuje penziju, već vraća deo novca koji nam je uzet od strane države u toku našeg radnog veka i taj iznos koji se kasnije isplaćuje je mnogo manji od iznosa koji smo mi državi platili, navodi Tanović.

    On je izračunao da tokom svog radnog veka, radnik na neto platu od 100.000 dinara dobja ukupno oko 48 miliona dinara, dok država od tog radnika putem poreza i doprinosa naplatiti oko 28,6 miliona dinara, od čega direktno za penziono ide oko 16 miliona.

    Prema najnovijim podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije, očekivani životni vek stanovništva u Srbiji iznosi 74,8 godina, a prosečna penzija u Srbiji iznosi 50.686 dinara. Kada uzmemo navedene parametre, ističe Tanović, ukupna isplaćena isplaćena suma penzionerima iznosi oko 6 miliona dinara.

    – Iz svega navedenog možemo da vidimo da sistem u Srbiji ne funkcioniše, da nas država orobljava i da je ovaj sistem napravio gradjane slugama vlasti, umesto da vlast bude u službi naroda. Neophodno je da penzioneri shvate da su novac koji im se isplaćuje kroz penzije sami zaradili u svom radnom veku i da im država ne isplaćuje penzije kao socijalnu pomoć, već im vraća mali deo novca koji su oni uplatili državi.

    Kroz konkretan primer možemo videti otimačina države:

    OTIMAČINA DRŽAVE

     

     

     

     

     

    Stavka

    Iznos (RSD)

    Napomena

    Ukupna bruto plata (primer)

    159.597,00

    Ukupan trošak poslodavca za platu od 100.000,00 RSD neto

    Zdravstvo

    14.276,00

    Deo koji ide državi

    Penzija

    33.264,00

     

    Porez

    11.018,00

     

    Nezaposlenost

    1.039,00

     

    Ukupno poreza i doprinosa

    59.597,00

    Zbir iznosa za zdravstvo, penziju, porez i nezaposlenost

    Neto plata (na ruke)

    100.000,00

     

    PDV (20%)

    20.000,00

    Oduzima se jer ide državi prilikom potrošnje

    Realna neto plata posle PDV-a

    80.000,00

     

    Realni prihod države posle osnovnih poreza

    79.597,00

     

    Dodatni nameti:

     

     

    – Akcize (gorivo, cigarete, piće, kafa)

    2800

    Prosečna potrošnja goriva po autu je 40 litara, a akciza 70 dinara po litru.

    – Porez na imovinu

    ?

     

    – Pretplata za RTS

    350

     

    – Paranameti sa računa za komunalije

    ?

    Struja, voda, čistoća, grejanje itd.

    Kada se priča o promeni sistema, ne misli se samo na promeni vlasti, već I na kompletan sistem uključujući I način obračuna penzija, zaključuje Tanović.

    Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email
    Previous ArticleVATERPOLO: Olimpijski šampion i najbolji sportista Panatinaikosa Viktor Rašović u Radničkom!
    Next Article ZLF I NOVA SNAGA KRAGUJEVCA: Tribina “Dan posle: Šta sa bogatstvima koja su stečena korupcijom?”
    nenadkgr77
    Kragujevačke novine
    • Website

    Related Posts

    NOVA SNAGA: Apoteke nisu trgovina – apoteke su zdravlje. Nastavljamo borbu, a vas pozivamo da ih podržite kupovinom

    децембар 18, 2025

    PPP: Zašto je Kragujevac zapušten, ruiniran i opasan za život?

    децембар 8, 2025

    JEKIĆ (SSP): Kragujevac se obrušava, ćutanje gradske vlasti traje

    децембар 2, 2025
    Leave A Reply Cancel Reply

    Grad

    POZNATI KRAGUJEVČANI KOJI NEMAJU „SVOJEˮ ULICE: Od Mirka Babića do Slavka Sorgića

    децембар 22, 2025414

    HUMANITARNA AKCIJA: „Srce Kragujevca“ u nedelju u Karađorđevoj ulici

    децембар 20, 202578

    NOVI TEŽAK INCIDENT U KRAGUJEVAČKOM GRAĐEVINARSTVU: Šta rade gradski kontrolori gradnje

    децембар 14, 2025696

    STARO GRADSKO JEZGRO: Proširenje zaštite

    децембар 9, 2025128
    Društvo

    TALASANJA NA KRAGUJEVAČKOM UNIVERZITETU: Kako rade naprednjački „pipci”

    Kragujevačke novineаприл 22, 2025

    Dok kragujevački studenti guraju svoju priču i istrajavaju na ispunjenju zahteva upućenih institucijama sistema, između…

    DR JOVANA JOKSIMOVIĆ JOVIĆ, PROFESORKA FAKULTETA MEDICINSKIH NAUKA: Predodređena za nauku i note

    март 28, 2025

    OSOBE SA TREĆIM STEPENOM INVALIDNOSTI BRIGA PORODICE: Ni socijalna pomoć, ni pravo na rad

    јул 2, 2024
    Zapratite nas
    • Facebook
    • Twitter

    Email: redakcija@kragujevacke.rs
    Telefon: 333-111
    Telefon: 333-116
    Telefon: 337-326

    Facebook Instagram
    O nama

    ► Osnivač i izdavač „Javnost” d.o.o., Kragujevac, Branka Radičevića 9
    ► Direktor Gordana Božić
    ► Glavni i odgovorni urednik Miroslav Jovanović
    ► Registarski broj medija: IN000304

    © 2025 Kragujevačke novine. Izrada CMS Solutions.
    • Politika privatnosti
    • Uređivačka koncepcija
    • Impresum

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.