On dodaje da kada poslodavac isplaćuje platu radniku, on ne plaća samo neto iznos koji radnik vidi na računu.
– Poslodavac mora da plati i doprinose za zdravstveno osiguranje, penzijsko i invalidsko osiguranje, poreze i druge takse. Tako, ako je bruto plata na primer 160.000 dinara, poslodavac zapravo izdvaja taj ceo iznos za radnika. Od bruto plate, država uzima značajan deo kroz:
- Doprinose za penzijsko i zdravstveno osiguranje
- Poreze na dohodak
- Doprinos za nezaposlenost
- Ostale dažbine
Na primer, za bruto platu od 160.000 dinara, država može uzeti oko 60.000 dinara samo na ime poreza i doprinosa. Radnik na ruke dobija neto platu, od bruto plate od 160.000 dinara, neto plata je oko 100.000 dinara. To znači da radnik zapravo vidi samo deo novca koji poslodavac izdvaja, zaključuje Tanović.
Tanović dodaje i da država zarađuje i kada radnik potroši svoj novac. Na primer, na svaki kupljeni proizvod ili uslugu obračunava se PDV, koji je u Srbiji 20 odsto na većinu proizvoda i usluga. Dakle, od svakog potrošenog dinara, država uzima još dodatnih 20 odsto. Na primer, ako radnik potroši 100.000 dinara, država od toga dobija još 20.000 dinara u vidu poreza.
– Iako je primamljivo pomisliti da radnik zarađuje svoj novac, država kroz poreze i doprinose uzima značajan deo te zarade. U nekim slučajevima, iznos koji država naplati od radnika (kroz direktne i indirektne poreze) može biti čak veći od neto plate koju radnik dobija. Kada nam država kaže da isplaćuje zarade i penzije, važno je da penzioneri shvate da je to novac koji smo mi, kroz poreze i doprinose, dali državi unapred, i to u mnogo većem iznosu nego što kroz penzije kasnije dobijamo. Zato je važno razumeti celu strukturu plata i oporezivanja kako bismo bolje shvatili gde ide novac i kako funkcioniše finansiranje javnih usluga kao i da država penzionerima ne isplaćuje penziju, već vraća deo novca koji nam je uzet od strane države u toku našeg radnog veka i taj iznos koji se kasnije isplaćuje je mnogo manji od iznosa koji smo mi državi platili, navodi Tanović.
On je izračunao da tokom svog radnog veka, radnik na neto platu od 100.000 dinara dobja ukupno oko 48 miliona dinara, dok država od tog radnika putem poreza i doprinosa naplatiti oko 28,6 miliona dinara, od čega direktno za penziono ide oko 16 miliona.
Prema najnovijim podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije, očekivani životni vek stanovništva u Srbiji iznosi 74,8 godina, a prosečna penzija u Srbiji iznosi 50.686 dinara. Kada uzmemo navedene parametre, ističe Tanović, ukupna isplaćena isplaćena suma penzionerima iznosi oko 6 miliona dinara.
– Iz svega navedenog možemo da vidimo da sistem u Srbiji ne funkcioniše, da nas država orobljava i da je ovaj sistem napravio gradjane slugama vlasti, umesto da vlast bude u službi naroda. Neophodno je da penzioneri shvate da su novac koji im se isplaćuje kroz penzije sami zaradili u svom radnom veku i da im država ne isplaćuje penzije kao socijalnu pomoć, već im vraća mali deo novca koji su oni uplatili državi.
Kroz konkretan primer možemo videti otimačina države:
|
OTIMAČINA DRŽAVE |
|
|
|
|
|
|
|
Stavka |
Iznos (RSD) |
Napomena |
|
Ukupna bruto plata (primer) |
159.597,00 |
Ukupan trošak poslodavca za platu od 100.000,00 RSD neto |
|
Zdravstvo |
14.276,00 |
Deo koji ide državi |
|
Penzija |
33.264,00 |
|
|
Porez |
11.018,00 |
|
|
Nezaposlenost |
1.039,00 |
|
|
Ukupno poreza i doprinosa |
59.597,00 |
Zbir iznosa za zdravstvo, penziju, porez i nezaposlenost |
|
Neto plata (na ruke) |
100.000,00 |
|
|
PDV (20%) |
20.000,00 |
Oduzima se jer ide državi prilikom potrošnje |
|
Realna neto plata posle PDV-a |
80.000,00 |
|
|
Realni prihod države posle osnovnih poreza |
79.597,00 |
|
|
Dodatni nameti: |
|
|
|
– Akcize (gorivo, cigarete, piće, kafa) |
2800 |
Prosečna potrošnja goriva po autu je 40 litara, a akciza 70 dinara po litru. |
|
– Porez na imovinu |
? |
|
|
– Pretplata za RTS |
350 |
|
|
– Paranameti sa računa za komunalije |
? |
Struja, voda, čistoća, grejanje itd. |
Kada se priča o promeni sistema, ne misli se samo na promeni vlasti, već I na kompletan sistem uključujući I način obračuna penzija, zaključuje Tanović.
