Tema broj jedan u raspravama o budžetima grada iz prethodnih godina, pa i decenija, bile su kapitalne incvesticije i pitanje da li mogu da budu veće i zašto se tako malo investira u razvoj grada iz gradske kase. Tako ostaje i ove godine kada se radi o Nacrtu budžeta za 2025, ali glavna tema sada dobija još jednu koja polako dolazi u centar pažnje – izuzetno visoke subvencije javnim komunalnim preduzećima.
Iduće godine prihod budžeta treba da se poveća za četiri posto i da iznosi 12,425 milijardi dinara, a za kapitalne investicije uložiće se 1,8, znatno više od ovogodišnjih 1,2 milijarde dinara. U ovoj većoj stopi rasta investicija od stope rasta budžeta gradski većnik za finansije profesor dr Nenad Stanišić vidi potvrdu da je budžet razvojni.
Ako se pogleda lista od ukupno 32 kapitalne investicije, pri čemu na spisak ulaze samo one veće od 10 miliona dinara, vidi se da je ubedljivo najveća investicija ulaganje 292 miliona dinara u završetak rekonstrukcije zgrade „Tržnice”, dok je drugo po visini ulganje 200 miliona dinara u izgradnju i rekonstrukciju vodovodne i kanalizacione mreže.
Tako će ukupan iznos biti umanjen za investiranje u objekat koji je davno trebalo da bude završen i u koji je samo preduzeća JKP „Šumadija” uložilo do sada kreditna sredstva od oko 2,5 miliona evra.
Grad investitor
Stanišić podseća da je obnavljanje „Tržnice” počelo kao investicija JKP „Šumadije”, ali nakon mnogih problema koje je firma imala sa tim poslom, grad je od ove godine preuzeo na sebe nastavak radova i finansiranja projekta kroz budžet.
– Procenjena je ukupna vrednost ulaganja grada od 446 miliona dinara da bi se završio objekat, što se ulaže iz gradskog budžeta. Vidimo da je za 2025. godinu predviđeno ulaganje 292 miliona dinara, a razlika do 446 miliona je ono što je već plaćeno ili će biti do kraja godine. Radovi bi trebalo da budu završeni u prvoj polovini iduće godine. Ukupna cifra uložena u „Tržnicu” je veća jer je samo preduzeće pre toga uložilo kredit, pa i taj iznos treba dodati, zaključuje Stanišić.
Drugi iznos po visini je 200 miliona dinara koliko je predviđeno za izgradnju i rekonstrukciju vodovodne i kanalizacione mreže. Ova visoka ulaganja su u neku ruku iznenađenje, jer se zna da je u toku državni projekat „Čista Srbija” u okviru kojeg se u Kragujevcu gradi nova kanalizaciona mreža koja je svojevremeno najavljivana na novih 360 kilometara. Ako država kroz trogodišnji program ulaže velika sredstva, zašto je potrebno da i grad „obara rekorde”?
Dr Stanišić kaže da projekat „Čista Srbija” finansira samo izgranju kanalizacije i zamenu dotrajale mreže, a pre svega izgradnju nove. On dodaje da je u budžetu za 2025. godinu predviđeno 200 miliona dinara, zvanično i za vodovodnu i za kanalizacionu mrežu, ali realno pre svega za vodovodnu, njenu izgradnju i rekonstrukciju. Napominje da su vodovodne cevi stare, često pucaju i kvare se, zbog čega je gubitak vode veliki i zato je bitno raditi te rekonstrukcije.
Azbestne cevi su poseban problem i za njihovu zamenu je budžetom za iduću godinu namenjenon 50 miliona dinara. One su stare nekoliko decenija, često pucaju, a u ovom momentu nisu zakonski dozvoljene jer negativno utiču na zdravlje. Tako će „Vodovod” moći da računa na 250 miliona za radove, a iznos od 50 miliona za azbestne cevi neće biti dovoljan da se sve iduće godine zamene.
Pada u oči da za 2025. nije predviđen nastavak obnove starih fasada u centru grada, koja je ove godine izostala, a rečeno je da je to samo pauza i da će se naredne godine krenuti tamo gde se stalo. Takođe, nisu predviđena sredstva za održavanje Stare zgrade suda, kojih je ove godine bilo, pa je pitanje da li će se uređenje te istorijske zgrade završiti i u nju preseliti određene gradske uprave, kako je najavljivano.
Stanišić odgovara da ovim Nacrtom budžeta nije planirano da se nastavi rekonstrukcija fasada. I kad su sredstva planirana za tu namenu, nisu korišćena u potpunosti, nastavlja on, zato što postoje imovinski problemi i teškoće ulaska u konzervatorske radove, u smislu dozvola, uslova, tako da je za objekte koje Zavod štiti teško raditi rekonstrukciju.
– Ja imam najave da će se projekat ipak nastaviti i moguće je da će se nekim rebalansom sredstva iduće godine obezbediti, zaključuje Stanišić.
Kada je reč o radovima u zgradi Starog suda, odgovor većnika je da je u ovoj godini bilo održavanja, a da za iduću godinu nije predviđeno zato što se posao završava.
– Ove godine je bilo investiciono održavanje, koje je urađeno, a to je podrazumevalo zamenu instalacija unutar same zgrade, što električne, što vodovodne, kao i zamenu dotrajale stolarije, rekonstrukciju dela krova. Svi ti radovi da bi se zgrada privela novoj nameni i upotrebi su obavljeni ove godine i zgrada će biti brzo spremna da primi pojedine uprave i organe grada, navodi Stanišić.
JSP zrelo za promene
Za subvencije je gradski budžet predvideo iduće godine 765 miliona dinara i to je deo koji ide gradskim javnim komunalnim, javnim preduzećima i privrednim društvima. U odnosu na ovu godinu, kada je uloženo 820 miliona, smanjenje je malo, ali je i dalje veoma veliko, što je još 2017. godine uočio i Fiskalni savet. Sa druge strane, većina javnih komunalnih preduzeća iskazala su dobit za prošlu godinu, što je nelogično.
Stanišić objašnjava da je to posledica što se subvencije ovim firmama, koje imaju skromne sopstvene prihode, beleže u prihod, i kada se oduzmu rashodi od prihoda pokaže se da je prihod veći i prikaže se dobit, što deluje nelogično.
– Najveća javna komunalna preduzeća dobijaju subvencije, ali isključivo za neki kapitalni rashod. Grad je ove godine dao JKP „Šumadiji” 32 miliona dinara i to su subvencije za kupovinu opreme, odnosno novog buldožera koji im je neophodan. Da li će i sledeće godine neka od ovih preduzeća dobiti subvenciju zavisi od planova grada šta će se raditi i koja im oprema treba, kaže Stanišić.
Od 765 miliona dinara konačno će se pojedinim preduzećima iznosi raspodeliti odlukom Gradskog veća nakon usvajanja budžeta do kraja godine. Ako je suditi po ovoj godini, zabrinjava što je, na primer, Javnom stambenom preduzeću (JSP) dato 70 miliona dinara subvencija i da li će se slično ponoviti u narednoj godini.
– JSP dugo postoji i imalo je ranije i druge poslove, a sada se svelo samo na naplatu računa „Energetike” i JKP „Šumadije”, navodi Stanišić.
Za tu uslugu dobija naknadu od ovih preduzeća koja je nedovoljna za pokriće njihovih troškova. Po proceni ovog većnika tu je broj zaposlenih mnogo veći od potreba i najveći je rashod za zaposlene. Grad ima mnogo problema sa JSP jer njihove baze podataka, ažurnost i softver su takvi da je dosta problema u sređivanju stanja.
– Ima i dugova JSP prema ova dva preduzeća za deo koji verovatno nije prenet u ranijem periodu, navodi Stanišić, tako da „Energetika” i JSP „Šumadija” imaju potpisane zapisnike o tome.
– Sve to govori o velikim teškoćama u poslovanju koje su nasleđene, ali velike subvencije od ove godine nisu zbog toga što oni duguju građanima po sudskim presudama za veće naplate, već za tekuće poslovanje, zaključuje Stanišić.
Plate za 1.666 zaposlenih
Plate su jedna od najvećih stavki na troškovnoj strani budžeta i tako će biti i naredne godine, s tim što se prikazuju i troškovi za zaposlene koji su veći i gde ulaze razna plaćanja na teret poslodavca i posebno same plate. Tako je po Nacrtu budžeta za iduću godinu predviđeno da troškovi za zaposlene budu 2,557 milijardi, dok će troškovi za plate biti 2,043 milijarde dinara, ili 41 milion dinara više nego ove godine.
Stanišić kaže da se budžetsko davanje za plate odnosi na zaposlene u gradskim upravama, kao i indirektnim korisnicima budžeta. To su ustanove čiji je osnivač grad.
– Ukupan broj zaposlenih za koje su planirane plate u narednoj godini je 1.666 zaposlenih. To je broj ljudi koji primaju platu iz budžeta grada. Od toga se na samu upravu odnosi 705 lica, a kod indirektnih korisnika 961 zaposleni. Tu se ne računaju lica koja su angažovana na privremenim poslovima, niti oni preko agencija za zapošljavanje, već samo oni sa ugovorom o zaposlenju, kaže Stanišić.
Najviše zaposlenih kod indirektnih korisnika je u dve predškolske ustanove, „Đurđevdan” i „Nada Naumović”, gde radi 575 zaposlenih. U Ustanovama kulture radi 297 radnika, u socijalnoj zaštiti 38, ustanovama obrazovanja 31 lice, i tu se radi o Centru za obrazovanje čiji je osnivač grad, a ne o osnovnim i srednjim školama.
Indirektni korisnici dobijaju plate direktno iz budžeta, dok javna komunalna preduzeća, javna preduzeća i privredna društva plate sami zarađuju, odnosno tako bi trebalo da bude. Da li je do povećanja troškova za plate od 40 miliona dinara došlo zbog plana da se one uvećaju, ili se planira povećanje broja radnika u javnom gradskom sektoru?
Stanišić kaže da se ovo povećanje odnosi na plan da se zaposle novi ljudi, njih 38 tokom iduće godine u upravi i ustanovama grada.
– Da bi do zaposlenja i došlo potrebno je da se saglase dva nadležna ministarstva. To je samo plan, a videćemo koliko će Vlada odobriti tokom iduće godine, napominje Stanišić.
Osim toga, država je najavila povećanje plata u javnom sektoru iduće godine za osam posto u sektoru lokalnih uprava.
– Pošto su to samo najave, ovim Nacrtom budžeta za iduću godinu grad to nije mogao da uračuna, ali ako nadležni organi objave takvu odluku povećane plate će početi da se isplaćuju, a sredstva za njih obezbediće se rebalansom budžeta u idućoj godini, najavljuje Stanišić.
Piše: Miloš Pantić
