Kragujevac je 25. oktobra glasao jasnije od Srbije. Studentska lista u gradu dobila je blizu 58 posto glasova (više od 61.000 glasova), a lista sa imenom Aleksandra Vučića oko 35 procenta. Da podsetim da je u Srbiji razlika bila oko 13 procentnih poena, a kod nas preko 22, dok je na birališta izašlo više od 72 odsto Kragujevčana. U celom regionu Šumadije i Zapadne Srbije Studentska lista je pobedila u svih osam gradova. To nije bila obična izborna nedelja već presuda dosadašnjoj vlasti.
Jasno je i njima i nama: gradska vlast danas nema legitimitet. Iskreno, nikada ga nije ni imala u punom smislu te reči. Na poslednjim lokalnim izborima decembra 2023. lokalni naprednjaci nisu smeli da izađu svojim imenom i prezimenom. Lista se zvala po Aleksandru Vučiću,a na njenom vrhu su bili rektor Univerziteta i direktor Kliničkog centra, dok je sadašnji gradonačelnik bio tek iza njih. Kada su glasovi prebrojani, on je ponovo postao gradonačelnik, ne voljom građana, nego voljom stranačke beogradske centrale.
Kragujevčanima je na izborima ponuđeno jedno, a posle izbora su dobili nešto sasvim drugo. Zabluda da će grad voditi ljudi koji su do tog momenta ipak bili prepoznatljiviji po svojoj profesionalnoj, a ne političkoj karijeri, bila je običan mamac i prevara birača.
Urušavanje grada
Ako govorimo o legitimitetu moramo biti pošteni do kraja. Tih 61.000 glasova u Kragujevcu nije dobio ni Šumadijski blok 21, niti bilo ko iz kragujevačke opozicije. Dobila ih je Studentska lista. Zato posle ovih izbora niko u Kragujevcu nema pravo da tvrdi da govori u ime većine. Ni vlast, ni opozicija u gradskoj Skupštini. Iz toga sledi samo jedan zaključak: Kragujevčani moraju da kažu šta misle i o svom gradu, na lokalnim izborima.
Kada? Redovni rok ističe tek početkom 2028. i niko ozbiljan danas ne može da obeća tačan datum. Gradska opozicija, koja je i ranije podnosila zahtev za razrešenje gradonačelnika, nažalost ne pita se u ovoj situaciji. Sa druge strane, gradska većina se raspada i bez naše pomoći. Od 87 odbornika, za većinu je potrebno 44. Na sednici zakazanoj za 30. septembar, u sali je bilo dvadeset odbornika i sednica je otkazana. Vlast nije mogla da obezbedi kvorum za sednicu koju je sama zakazala.
Verujem da će Kragujevac izaći na izbore pre roka, i to treba da bude što pre, jer grad ne sme godinu dana da čeka da se vlast raspadne do kraja. U tom slučaju i sam grad bi se paralelno raspadao uporedo sa skupštinskom većinom. Ukoliko bi se čekali redovni lokalni izbori, vlast bi godinu dana novcem iz budžeta grada kupovala podršku pojedinaca u nameri da preživi politički. Zapošljavali bi svoje ljude na teret građana, dodeljivali gradski novac svojima na gradskim programima i konkursima bez ikakvih kriterijuma, zaključivali bi ispred grada sumnjive poslove ponovo sa svojima i na taj način opteretili lokalne finansije na duži vremenski period.
Što se nastupa na lokalnim izborima tiče, kod naprednjaka se plašim da ćemo gledati isti trik – listu pod tuđim imenom i ljude koji se kriju iza tog imena. Za studente ne smem i ne želim da predviđam. Sačekaćemo da vidimo koji su njihovi planovi kada su lokalni izbori u pitanju. Pokazali su šta znači poverenje i njihova je odluka da li će i kako učestvovati na lokalnom nivou.
Kragujevačku opoziciju i sve iskrene protivnike gradske vlasti molim da ne ponovimo 2023, kada je opozicija u Skupštinu ušla sa pet različitih lista i sama sebi suzila prostor. Naša vrata su otvorena za svakog ko prihvata tri jednostavna uslova: pošteni ljudi, stručni ljudi i Kragujevac ispred stranačke centrale. Naš cilj je da pronađemo deset genijalaca iz različitih oblasti, koje Kragujevac svakako ima, i motivišemo ih da povuku naš grad iz ogromne krize u kojoj se nalazi.
Od ove vlasti pamtićemo pre svega aferu „296 miliona“. Podsetiću da je gradska vlast donela odluku da se isplati ova suma licima za objekat koja su kupila za jedan milion i zemljište čiji oni nisu bili vlasnici, što dokazuju sudske presude. Pamtićemo i Gradsku tržnicu. Rekonstrukcija je počela 2020, planirano je da traje 210 dana i košta oko dva miliona evra. Trajala je skoro šest godina, koštala blizu deset miliona evra, a kada je zgrada otvorena, lokali su bili prazni. Nismo zaboravili ni zaključanu Skupštinu grada punu žandarmerije, marta prošle godine.
Pamtićemo i preplaćenu rekonstrukciju Trga Radomira Putnika prilikom koje su posečene decenijske stare lipe, a uvezene sadnice od po 4.500 evra koje su se osušile za manje od godinu dana.
Izbore za savete mesnih zajednica nezakonito nisu raspisivali, a kancelarije su držali zaključanim. Za besplatne udžbenike osnovcima i subvencije za upis dece u vrtiće nisu imali dovoljno novca, ali su ga imali za egzotična putovanja po svetu svojih funkcionera.
Dok su se direktori škola i vrtića bavili pravljenjem spiskova za odlaske na mitinge SNS-a, zaključana trogodišnja deca su iskakala kroz prozore i sama bez nadzora odlazila kući.
Nedostatak parking mesta nisu rešavali izgradnjom novih garaža, ali su zato postojeće parkinge zatvarali za građane ostavljajući ih samo za sebe. Da im ništa nije sveto govori i činjenica da su za 21. oktobar pokušali da postave cirkus ispred muzeja u Šumaricama! Samo zbog reakcije građana uklonili su ga, da bi ga potom postavili između solitera u centru grada.
Knežev arsenal, po čemu je Kragujevac mogao biti prepoznatljiv u ovom delu Evrope, potpuno je ruiniran ali smo zato postali prepoznatljivi po rupama na ulicama i trotoarima.
Program u 3D
Tužno je kako grad danas izgleda, a Kragujevac i Šumadija imaju ogromne neiskorišćene potencijale. Šumadijski blok 21 okuplja ljude koji su svesni toga, ali bez suštinske decentralizacije i regionalizacije nikada nećemo zasijati punim sjajem. Podsetiću, naš pokret nastao je krajem 2021. kao građanski pokret koji su činili pojedinci i organizacije iz Kragujevca, Aranđelovca, Topole, Rače, Knića, Lapova i Batočine. Okupili smo se oko jedne misli: da se o Šumadiji odlučuje u Šumadiji. Naš program zovemo 3D: Decentralizacija, Departizacija (i drugačija kadrovska politika) i Dekriminalizacija.
Posle 25. oktobra vidim ono što pre godinu dana nisam smeo ni da sanjam. Departizaciju su obavili sami birači, kada su partijsku državu poslali u opoziciju. Drugačija kadrovska politika i dekriminalizacija institucija su obaveza nove vlasti. U Kragujevcu to znači: direktori javnih preduzeća, ustanova i škola biraju se na javnom konkursu, po znanju i diplomi, a ne po partijskoj pripadnosti. Biraju se u Kragujevcu, a ne u beogradskim partijskim kancelarijama.
Ostalo je najteže D – decentralizacija. Ona neće doći sama. Ukoliko se za ovo D ne izborimo sada, dok se država ponovo slaže, Beograd će opet sve zadržati za sebe, samo pod drugim imenima.
Konkretno, Srbiji su potrebne regije koji su prave administrativne celine, sa nadležnostima, budžetom i ljudima koji odgovaraju građanima, a ne samo statističke jedinice. Šumadija je prirodna regija, sa istorijom, industrijom, univerzitetom i Kliničkim centrom, a Kragujevac je njeno prirodno sedište.
U samom gradu, mesne zajednice treba da dobiju najmanje pet odsto gradskog budžeta i pravo da o tom novcu odlučuju komšije. Time se proces decentralizacije i u gradovima i opštinama sprovodi na način na koji se demokratija ostvaruje u suštini – nivo odlučivanja se spušta na najniži nivo lokalne zajednice. Građani u svojoj mesnoj zajednici moraju da odlučuju o tome šta je potrebno naselju u kojem žive. Gradonačelnika treba da biramo direktno, da bismo znali koga biramo i koga možemo da smenimo. Decentralizacija znači manje administracije i vlast koja je bliža ljudima.
I još nešto. Kragujevac je prva prestonica moderne Srbije. Predlažem da sedište budućeg predsednika Republike bude u Kragujevcu. Nismo protiv Beograda, volimo mi Šumadinci taj grad. Ovaj potez ne košta mnogo, a poručuje dosta: država ne počinje i ne završava se u Beogradu. Pozivam svakog budućeg predsedničkog kandidata da Kragujevčanima javno odgovori, da ili ne.
Kragujevac je 25. oktobra rekao šta neće. Sada je red da kaže šta hoće. Mi znamo šta hoćemo i spremni smo da to ponudimo sugrađanima, na izborima, što pre.
Piše: Boris Kovačević Šuma, predsednik Šumadijskog bloka 21
