Velika sredstva poredviđena su ove godine za eksproprijaciju zamljišta da bi se izgradili neki važni objekti, čak 317 miliona dinara, što je jedna od najvećih stavki kada se gledaju izdvajanja za kapitalne objekte u gradu.
Među ovim eksproprijacijama, pored zemljišta za izgradnju deponije „Vitlište” ili rekonstrukciju kružnog toka kod „Paligorića”, je i proširenje dela ulice Milovana Gušića i Slobode. Međutim, ne rekonstruiše se deo Gušićeve koji je najteži za proširenje i čeka decenijama na red, već mnogo lakši deo, od Zmaje Jovine do Ulice Licej Kneževine Srbije, odnosno raskrsnice kod Pravnog i Ekonomskog fakulteta.
Onaj teži deo ulice, gde su potrebna velika ulaganja za eksproprijaciju jer ima više od 30 kuća i lokala sa placevima, ostaje da čeka i dalje. Poznati gradski urbanista dr Veroljuv Trifunović, nekadašnji direktor Direkcije za urbanizam, kaže da treba Gušićevu ulicu posmatrati kao deo pravca između Male vage i raskrsnice Gušićeve sa Zmaj Jovinom, gde je još Ulica kneza Miloša.
Osovina saobraćaja
Ovaj ulični potez je, kaže Trifunović, kao kičma saobraćaja postavljen Planom regulacije grada još u 19. veku. Takvo rešenje ugrađeno je i u projekat Generalnog plana grada iz 1949. godine koji je uradila poznata arhitektkinja Jovanka Jeftanović.
Jeftanović je, kako kaže Trifunović, predvidela tu saobraćajnicu kao osovinu koja polazi od Male vage, pa preko Stare varoši do Bubnja, koji je tada bio naselje u nastajanju, a sada je staro naselje. Od tada se čeka na proširenje te osovine na četiri trake, ali decenijama projekat nije sproveden.
– Na tom potezu mi imamo u ovom trenutku sledeće stanje – od Male vage do pozorišta (Ulica kneza Miloša) obezbeđene su četiri trake, ali se ne koriste četiri već dve i treba aktivirati druge dve koje sada služe kao parking. Od pozorišta do Karađorđeve (i dalje Ulica Miloševa) i dalje do Zmaj Jovine, kroz Ulicu Gušićevu, treba obezbediti četiri trake, što nije urađeno, kaže Trifunović.
Po njemu, ovde treba da se obavi eksproprijacija pojedinih zgrada i parcela i to je veliki problem s obzirom šta je urađeno prethodnih 70 godina, jer se pokazalo da će dugo da traje. Kako će se ovo odvijati, pita Trifunović. On smatra da će se novi investitori na ovim parcelama povlačiti za širinu dve trake, koje su planirane, kao što su neki već uradili na pojedinim delovima.
Od Zmaj Jovine na dalje do fakulteta, gde se Gušićeva nastavlja na Ulicu Slobode, su ostavljene četiri trake u prostoru, ali imovinski parcele treba rešiti. Dr Trifunović podseća da mi sada, govoreći o ulaganjima u eksproprijaciju, zbog širenja Gušićeve govorimo upravo o tom delu, od Zmaj Jovine do Ulice Slobode, i kaže da je upravo od Stare varoši do Sušičkog potoka bio taj stari Kragujevac, a od potoka počinje zaravan koja dolazi do Aerodroma.
– Sada su tu veoma značajne institucije, pravosuđe, Univerzitet, Gimnazija, veliki broj stambenih zgrada, hotel i drugi značajni objekti. U tom delu je dobitak izgradnja te četiri trake, ali ne rešava problem tranzita od Vage do Zmaje Jovine, smatra dr Trifunović.
Pomoć države
Od nadležne uprave iz Skupštine grada dobili smo odgovor da postupak eksproprijacije u Ulici Milovana Gušića nije do sada sprovođen i da se planira u narednom periodu. Dr Trifunović podseća da je najteži deo od Pozorišta (kneza Miloša) do Zmaj Jovine (Gušićeva) i da to što investitori pomeraju liniju da bi se obezbedile još dve trake u Gušićevoj nije rešenje, bar ne jedino.
– Ako se čeka da to tržište rešava, to može da potraje i decenijama. To zavisi od tržišta. U ovom trenutku stambena gradnja je dosta u ekspanziji i grade se velike gustine stanovanja, što omogućava dobit investitorima da se povuku parcele. Ali dokle će to trajati treba da se vidi, kaže dr Trifunović.
Ako bi grad pokušao svojim sredstvima iz budžeta da finansira i ekspoprijaciju u najtežem delu Gušićeve ulice, gde ima još preko 35 placeva sa kućama koje treba srušiti, to bi iziskivalo veliko ulaganje. Trifunović napominje da sve zavisi od mogućnosti gradskog budžeta koji je, primera radi, ove godine oko dve milijarde dinara planirao za sve kapitalne izdatke, od ukupno 12 milijardi koliko iznosi budžet.
On dodaje da u Beogradu donesu odluku da prave novi most, dok grad Kragujevac nema takav budžet, već vrlo skroman u investicionom delu. Dr Trifunović podseća koje su poslednje nove ulice i kada izgrađene u Kragujevcu, pominjući one izgrađene od nadvožnjaka u Sušici do fakulteta, pa dalje do internata „Artem”, što je investicija iz evropskog kredita.
Vrlo je teško iz kragujevačkog budžeta trasirati i graditi nove ulice, ali dr Trifunović napominje da, generalno, uvek mora da se radi udruženo sa Republikom. Ni u dorbim vremenima kada je radila autoindustrija punim kapacitetom, seća se on, nije grad gradio sam kapitalne objekte, već sa državom.
– U ono vreme oni iz države su predlagali da ulaganje bude 50:50, a mi kažemo da 70 posto ulože oni, a mi ostalo, zaključuje poznati urbanista.
Piše: Miloš Pantić

2 коментара
Sve te zgrade koje su povučene je projektovao Dašićev pomoćnik gradonačelnika Soković. Pisalo je na tablama do skora ! Neka ode neko iz redakcije da fotografišite parcele na raskrsnici Glišićeve i Gušićeve ! Sve imaju iscrtane parkinge do Gušićeve ! Pitajte dr Trifunovića da li se tako sprečava ili obezbeđuje proširenje ? Pomoćnik gradonačelnika investitorima tako štedi desetine hiljada evra, jer im ne projektuje parkinge u garaži pod zemljom što je najskuplje ! Najveću štetu pomoćnik gradonačelnika pravi gradu Kragujevcu ! Jer kad dobiju dozvole tu za parkiranje, onda nema proširenja ulice ! Dašić umesto da organizuje proširenje ulice, on dozvoljava malverzacije koje to sprečavaju ! To dozvoljava samo zato što projekte crta njegov partijski kolega i pomoćnik ! Država treba da reaguje oko korupcije za dobijanja papira radi uštede u izgradnji garaža koja ide preko pomoćnika gradonačelnika ! Ostavke , odmah ! Ako Dašić to nije odobrio, neka pošalje inspekciju za pregled parkiranja za objekte koje je projektovao njegov pomoćnik ! Ili neka da ostavku !
Treba sto pre pokusati da se grad resi tih kuca do ulice i da se napravi bulevar kako bi prodisao grad, to su mahom stare oronule kuće delom i bez dozvola.