Stanovi namenjeni socijalno ugroženoj kategoriji stanovništva, o kojima smo pisali sredinom oktobra, postali su predmet interesovanja pukovnika u penziji Zorana Mladenovića, predsednika Pokreta za promene i progres, inače bivšeg potpredsednika Gradskog odbora SNS-a i nekadašnjeg zamenika predsednika Skupštine grada.
Namera mu je bila da istraži da li ih zaista koriste ljudi kojima su namenjeni, s obzirom da je bilo reči da su deljeni bez osnova – onima koji nisu socijalno ugroženi. Novi odgovor iz Gradske uprave nove sumnje rađa, jer se iz tog papira ne vidi ko koristi preostalih 49 stambenih jedinica i po kom osnovu.
Žalba povereniku u najavi
Mladenović se pozvao na dostupnost informacija od javnog značaja i oba puta dobio neke oprečne informacije od zvaničnog organa, zbog čega će se žaliti povereniku za informacije od javnog značaja. Po njemu, ostalo je nejasno kako se brzopotezno useliše još 49 stanova, jer u prethodnom odgovoru nije bilo ni naznaka da neko u njima živi. Ili je iz nekih razloga to svesno prećutano, da bi se dobilo na vremenu kako bi se retroaktivno ispeglali papiri, samo je jedna od sumnji.
Podudarao se samo jedan podatak u oba odgovora, a to je da grad raspolaže sa 104 stambene jedinice za socijalno stanovanje.
Zato prenosimo deo pređašnjeg odgovora Gradske uprave o pomenutim stanovima gde se taksativno pobroja po kategorijama i popunjenosti. U novom nije usledio odgovor ko je i po kojim osnovu zaposeo 49 preostalih stambenih jedinica. To kopka Zorana Mladenovića koji je i inicirao ovu priču.
U prvom odgovoru decidno je pisalo:
– Socijalno stanovanje u zaštićenim uslovima – tri stana – isključena struja i ruinirani u priličnoj meri.
Hitno zbrinjavanje kao vid stambene podrške – jedan stan. Stanovi namenjeni za raseljavanje vlasnika nepokretnosti u okviru programa raseljavanja „Stare raničke Kolonije”- 24 stana. Stanovi u okviru programa SIRP (izbeglice) – jedan stan. Stanovi namenjeni za raseljenje/preseljenje zaštićenih stanara iz stanova u svojini građana – šest stanova. Zakonska obaveza JLS. Ruinirani stanovi za koje je potrebno ozbiljno finansijsko ulagalje, kako bi se ispunio minimum uslova, za raspolaganje istim (davanje na korišćenje odnosno u zakup) u skladu sa zakonom. Broj ovih stanova je 15. Stanovi kojima upravlja JSP „Kragujevac” u ime i za račun grada – dva stana.
I kada se podvukla crta to je bilo obrazloženje za 52 stambene jedinice, ili za polovinu od 104 za koje je dat odgovor od strane nadležnih iz Gradske uprave.
U novom odgovoru koji potpisuje takođe Nikola Tasić, načelnik odeljenja za imovinsko pravne poslove Uprave za imovinu, piše da nije tačan podatak da su 52 stana namenjena za socijalno stanovanje prazna.
– Jer prema podacima iz službe evidencije, tri stana namenjena za socijalno stanovanje su neuseljena, a stanovi namenjeni, to jest opredeljeni za druge namene, a ne za socijalno stanovanje, i ne mogu se davati u ove svrhe, kaže u odgovoru Tasić.
Otkud sad taj paradoks, imamo 104 stana za socijalno ugroženo stanovništvo, ali je namenjeno za neke druge namene, i pritom se na navodi koje, kao da je to teško. Otuda se nameće pitanje što se to ne napisa onda, nego je usledila dodatna pamet nakon pola meseca. Valjda bi u prvom odgovoru rekli – imamo ukupno 55 stanova opredeljenih za socijalno stanovanje – 52 su useljena, a tri prazna na Sunčanom bregu od 20 metara kvadratnih, dok se ne reši pitanje struje ili eventualno stoje kao obavezna rezerva u slučaju hitnog zbrinjavanja ljudi. I niko ne bi postavljao dodatna pitanja i izražavao sumnje da se nešto „mulja”.
Nadležnost drugih službi
U delu drugog odgovora od 29. oktobra piše doslovno:
– Grad Kragujevac ima ukupno 104 stana namenjenih za socijalno stanovanje od kojih je 101 stan dodeljen na korišćenje na osnovu rešenja centra za socijalni rad „Solidarnost” Kragujevac, dok su tri stana prazna i to: Ul. Sunčani breg objekat br.1 stan broj 1 površine 20 metara kvadratnih- isključena struja. Ulica Sunčani breg objekat br. 1 stan br. 4 površine 20 kvadrata – isključena struja i Ulica Sunčani breg objekat broj 2 stan br. 1 površine 20 kvadrata – isključena struja.
A otkud uopšte ta različitost zvaničnih podataka?
Naime, 19. septembra od Skupštine grada Mladenović je zatražio konkretne odgovore koliko grad ima ukupno stanova namenjenih za socijalno stanovanje, gde se nalaze, ko u njima živi po kom osnovu – da li su namenski podeljeni ljudima kojima su najpotrebniji, u kakvom su stanju zaključno sa 1. septembrom ove godine? Tražio je još konkretan podatak kiliko je od 2012. do početka septembra ove godine izgrađeno novih socijalnih stanova? Rečeno je da se Gradska uprava za imovske poslove, urbanizam, izgradnju i ozakonjenje ne bavi izgradnjom stanova, pa otuda i ne poseduje traženu informaciju o novoizgrađenim stanovima u proteklih 12 godina, i uputila Mladenovića na Gradsku upravu za razvoj i investicija.
I sve ostalo što je tražio Mladenović ostalo je za neko naredno obraćanje, jer su to pitanja za neke druge službe, a ne za Gradsku upravu za imovinske poslove.
A inače, Madenović je 19. oktobra zatražio odgovore pored statističkih podataka o broju novoizgrađenih stanova i koliko je podneto zahteva za dobijanje ovih stanova od 2014. godine? Zatim, koliki je broj korisnika socijalne pomoći, koliki je broj korisnika minimalnog iznosa socijalne pomoći? Koliki je iznos minimalne socijalne pomoći? I ono najglavnije, tražio je da se dostave adrese 52 stana koji su prazni, odnosno koji se ne koriste, kako je protumačio iz prethodnog odgovora.
– Uplašivši se svog nerada i stanja do kojeg je dovela grad Kragujevac, SNS vlast je na zahtev Pokreta za promene i progres za pojašnjenje i nove podatke o stanovima „solidarnosti”, kako bismo ovaj deo istražili, dostavila nove podatke potpuno različite i suprotne i doveli nas u dilemu šta je tačno i istina. Tako sada tvrde da su od 104 stana 101 dati na korišćenje, a da su samo tri neuslovna i nedodeljena. Nonses je da je i prvi i drugi akt potpisalo isto lice, kaže Mladenović u izjavio je za naš list i dodaje dalje:
– Podsećamo da smo mi tražili adrese 52 stana koji su neuseljeni i prazni, kako je GU u prvom odgovoru tvrdila. Takođe nam na ostala pitanja nisu odgovorili jer lice ovlašćeno za postupanje po zahtevu je nenadležnom organu grada i ustanove dostavilo naš zahtev. Uputili smo žalbu Povereniku koji se brine o sprovođenju Zakona o informacijama od javnog značaja u nadi da svojim autoritetom i pravnim sredstvima „privoli” gradsku vlast da postupa po zakonu, zaključuje Mladenović.
Pošto se zaista većina novog seta pitanja koji je Mladenović uputio na adresu Skupštine grada odnosi na Centar za socijalni rad „Solidarnost” nije ni čudo što je prešaltovan na ovu ustanovu, budući da ona donosi Akt o priznavanju prava na sve vidove socijalnih davanja, pa samim tim utvrđuju i minimalni iznost socijalne pomoći, kao i pravo na sve vidove socijalnih davanja.
Piše Elizabeta Jovanović
