Izgradnja novih objekata Kliničkog centra Kragujevac, koja je mnogo puta odlagana, najavljena je za drugu polovinu ove godine, izjavio je u maju prošle godine za „Kragujevačke novine” Slobodan Milisavljević, direktor Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) i tom prilikom je naveo da je novac obezbeđen, da se nalazi na namenskom računu i da se čekaju samo još neke procedure i formalnosti.
Međutim, da bi išta novo moglo da se gradi, rekao je tada direktor, prvo moraju da se poruše objekti gde se sada nalaze ambulante za ORL, Dnevna psihijatrijska bolnica i centralna kuhinja, jer na tom prostoru bi trebalo da nikne nova zgrada Univerzitetskog kliničkog centra. Navedeni objekti do sada nisu porušeni, ali je Dnevna bolnica, zbog nebezbednih uslova, zatvorena. Ona, doduše, ne radi još od epidemije korone, tome je već punih pet godina, a nije obezbeđen ni adekvatan prostor za zbrinjavanje psihijatrijskih pacijenata koji su svakodnevno dolazili u „žutu kuću” na terapije.
Osmoro zaposlenih i dalje imaju isti status kao i pre zatvaranja objekta, redovno primaju plate, ali ne obavljaju osnovnu delatnost – prijem i lečenje psihijatrijskih bolesnika putem dnevnog bolničkog tretmana.
Nezadovoljni i pacijenti
Zaposleni na Psihijatrijskoj klinici u okviru koje radi Dnevna bolnica više puta su što usmeno, što pismeno obaveštavali rukovodstvo Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) o problemu zbog neadekvatnog prostora koji je i onemogućio obavljanje ove delatnosti, a poslednji put to su učinili krajem novembra prošle godine. Uputili su dopis na dve adrese – direktoru UKC Slobodanu Milisavljeviću, kao i dekanu Fakulteta medicinskih nauka Vladimiru Janjiću, koji je svojevremeno bio načelnik Psihijatrijske dnevne bolnice i v.d. direktora Klinike za psihijatriju.
Ni do danas nisu dobili odgovor, niti se promenilo stanje vezano za obezbeđivanje odgovarajućeg prostora, iako je ovaj vid lečenja za mnoge pacijente bio jedino prihvatljiv, odnosno mnogo prihvatljiviji od ležanja na klinici. Uostalom, UKC je i naučno-nastavna baza Fakulteta medicinskih nauka, pa je potpuno besmisleno da nema ovaj vid lečenja, naročito uzimajući u obzir činjenicu da se u mnogo manjim mestima u Srbiji, koji nemaju status univerzitetskih centara, ovakvo lečenje odvija bez ikakvih problema.
Dok je Psihijatrijska dnevna bolnica primala pacijente pogodne za ovaj oblik lečenja, obezbeđivane su dijagnostika i terapija uz svakodnevni terapijski rad sa psihijatrima, psiholozima, defektolozima i tehničkim osobljem osposobljenim za grupni i individualni rad sa pacijentima, a sprovodio se i vid radne terapije, koliko su to materijalni uslovi dozvoljavali. Ovaj vid lečenja psihijatrijskih pacijenata značajno je smanjio ležanje u bolnici i izbegnut je taj daleko skuplji način lečenja. Istovremeno, smanjen je broj ležećih pacijenata jer su mnogi započinjali lečenje ležeći u bolnici, a nastavljali ga dolaženjem od kuće na dnevni tretman.
Osim toga, u okviru Psihijatrijske dnevne bolnice radila je i Ambulanta za dugodelujuće antipsihotike, gde je oko 200 pacijenata primalo na 14-dnevnom, mesečnom i tromesečnom nivou najsavremenije terapije koje su obezbeđivale kontinuitet lečenja obolelih od najtežih psihoza i zaustavljeno napredovanje bolesti, posebno kod mlađe populacije. Ova ambulanta, zvanično, radi, ali kako tvrde zaposleni, rad se odvija u neuslovnom i za skupe terapijske preparate nedovoljno bezbednom prostoru. Činjenica da su se u istom prostoru nalazile i crkvene prostorije bolničkog sveštenika, (koji se odnedavno nalazi u novosagrađenoj crkvi u okviru UKC) znatno je uticao na njihovu patologiju, vezano za religijske sumanute sadržaje i strah od smrti.
Ništa manje značajan nije ni problem obavljanja delatnosti Kabineta za forenzičku psihijatriju koja je takođe vezana za odeljenje Psihijatrijske dnevne bolnice. Kabinet je trenutno smešten u podrumskim prostorijama Infektivne klinike namenjenim servisu za podelu obroka pacijentima. Takav prostor nije odgovarajući za bezbedno čuvanje arhive Kabineta, niti se mogu obavljati kompleksna veštačenja procesuiranih osoba, koje zahtevaju pratnju i nadzor policijskih službenika, a često i prisustvo advokata, staratelja, roditelja maloletnih prestupnika.
U obraćanju direktoru UKC kolektiv Psihijatrijske dnevne bolnice napominje da je zbog njenog zatvaranja sve veće nezadovoljstvo pacijenata, ali i članova njihovih porodica, pa smatraju da je neophodno da se pronađe adekvatan prostor i da Dnevna bolnica nastavi sa radom posle višegodišnje pauze.
UKC: Sve je kako treba
Ovim povodom obratili smo se Službi za odnose s javnošću UKC s molbom da odgovore na pitanja koja su im dostavljena, što su i učinili. Na pitanje kakvi su planovi za nesmetano odvijanje procesa rada Psihijatrijske dnevne bolnice i kada će dobiti odgovarajuće uslove za nastavak rada, dobili smo samo delimičan odgovor.
– U okviru Odeljenja psihijatrijske dnevne bolnice Klinike za psihijatriju UKC Kragujevac, funkcioniše Ambulanta za dugodelujuće antipsihotike i Kabinet za forenzičku psihijatriju koji nesmetano rade u izmeštenim prostorijama. Na osnovu izveštaja Komisije za kontrolu objekata UKC Kragujevac od novembra 2024. godine, i ocene je da je rad Odeljenja psihijatrijske dnevne bolnice u dotadašnjim prostorijama nebezbedan, Ambulanta za dugodelujuće antipsihotike, izmeštena je u izdvojene prostorije sa obezbeđenim posebnim ulazom u objektu koji koristi i ORL ambulanta, a Kabinet za forenzičku psihijatriju, u kome se pretežno obavljaju administrativni poslovi vezani za sudsku psihijatriju, premešten je u deo Klinike za infektivne bolesti, bezbedniji i sigurniji u odnosu na prethodni prostor, sa ulazom koji iskuljučuje bilo kakav kontakt sa pacijentima obolelim od infektivnih bolesti.
Na pitanje kada će biti obezbeđen prostor za obavljanje veštačenja procesuiranih osoba u raznim prekršajnim i krivičnim postupcima, koji su privremeno smešteni na Infektivnu kliniku, odgovoreno je da je „rad u Kabinetu za forenzičku psihijatriju, pretežno administrativnog karaktera, a stalni sudski veštaci obavljaju veštačenja u skladu sa prethodnim dogovorom i u unapred zakazanom terminu. Za procesuirana lica (lica lišena slobode i druga hitna veštačenja), termini se dogovaraju isključivo između pravosudnih organa (suda, tužilaštva) i veštaka lično. Po tom osnovu, pripravni veštaci Kabineta za forenzičku psihijatriju, ta veštačenja obavljaju u Kabinetu ili na Klinici za psihijatriju, u zavisnosti od prirode mentalnog stanja osobe, a nekada se privedena lica zadržavaju na bolničkom lečenju radi dijagnostike i opservacije. Ceo proces rada Kabineta za forenzičku psihijatriju u potpunosti je zaokružen i ustaljen, a prostor pri Klinici za infektivne bolesti je bezbedan, kako po rad zaposlenih, tako i po same stranke, ne samo tehnički, već i prostorno”.
SVRHA I NAMENA DNEVNE BOLNICE
Ambulanta za psihijatrijske pacijente
S obzirom da se vremenom ukazala potreba da se vanbolnička psihijatrijska zaštita unapredi, u skladu sa savremenim tendencijama, angažovanjem prof. dr Slavice Đukić Dejanović je 29. novembra 1986. godine formirana i počela sa radom Psihijatrijska dnevna bolnica.
Dnevna bolnica je posebna socioterapijska institucionalna forma koja podrazumeva primenu različitih socioterapijskih postupaka u užem smislu, kao što su: terapijska zajednica, male i velike grupe, rekreativna i radna terapija. Pod socioterapijom se podrazumevaju oni vidovi tretmana koji počivaju na korišćenju u terapijske svrhe raznih vidova grupnog tretmana. U jedan od socioterapijskih postupaka u širem smislu spada i Dnevna bolnica.
Cilj Dnevne bolnice je da svojom organizacijom i sadržajem rada koriguje nedostatke i ograničenja, kako stacionarnog tretmana u psihijatrijskim ustanovama, tako i ambulantnog tretmana psihijatrijskog bolesnika.
U Dnevnoj bolnici se leče sledeći psihijatrijski poremećaji – uglavnom svi nepsihotični poremećaji, a naročito prva psihijatrijska lečenja kao što su poremećaji raspoloženja, poremećaji anksioznosti, sa svim vrstama neurotskih poremećaja, panični poremećaji, posttraumatski stresni poremećaj itd.
Dekompenzovani poremećaji ličnosti, granična stanja, početna stanja psihoze koje su relativno kompenzovane i kod kojih postoji dobra saradnja i nadzor od strane ukućana i reaktivna stanja različite dubine.
Piše: Gordana Božić
