U galeriji Narodne biblioteke u Kragujevcu postavljena je izložba portreta Vuka Karadžića, čije ime i nosi ova ustanova, pod nazivom „LJubav je puna meda i jedaˮ. Autor je Bogoljub Bole Miloradović, poznati likovni umetnik, inače poreklom Kragujevčanin. Izložba je posvećen obeležavanju dva značajna jubileja – 180 godina Čitališta i 160 godina Biblioteke.
Portreti reformatora srpskog jezika koji su ovom prilikom izloženi uglavnom su plakati koje je Miloradović radio za razne prigode, i nose karakterističan pečat ovog umetnika, koji je slikar, grafičar, kaligraf, ilustrator, dizajner knjiga. Svaki Vukov portret na poseban način je stilizovan i uvek ima karakterističnu poruku.
U katalogu izložbe autor se divi Boletovim linijama, pa kaže: „Bože, kako je bogata, sočna, pričljiva i zavodljiva, inspirativna i na momente raspevana. I uvek u dosluhu sa duhom porterisanogˮ.
Potom sledi i detaljnija analiza slika.
– Ako se za boju naš vrli plakater opredeli, onda će mu, primerice, za Vukov portret biti dovoljna samo vrišteća crvena za nadaleko znani fes, i bela – za sedu kosu i još znatnije brke, a sve to na jednobojnoj crnoj podlozi, koja bi mogla da sugeriše dominantne tonove u kojima se njegov čitav tegobni život odvijao. Zahvalnost prema reformatoru jezika i pisma iskazana je ne samo portretom od azbuke napravljenim, nego i svetačkim oreolom ćiriličkim kojim je obasjan, piše u katalogu.
Inače, Bole Miloradović rođen je 1934. u Goločelu kod Kragujevca i dobro nosi svoje 92 godine. U Kragujevcu je završio Gimnaziju i već 1954. godine počinje da se bavi plakatom, kaligrafijom, slikarstvom i, kako on kaže, „lepotom knjigeˮ. Smatra se našim začetnikom plakata za filmove.
Miloradović je do sada imao više od sto samostalnih izložbi, grafički je opremio nebrojeno knjiga, dobitnik je niza nagrada i priznanja, a za vrhunski doprinos srpskoj kulturi dobio je i nacionalnu penziju.
Svojevrmeno je u Malom likovnom salonu imao izložbu portreta Svetog Save, a 2016. godine kragujevačkoj Bibilioteci poklonio je svoj legat, prebogat njegovim radovima i sa više hiljada knjiga. Tako je Bole Miloradović potvrdio koliko je vezan za rodni grad, mada je najveći deo života proveo u Beogradu.
