U kragujevačkoj Gradskoj galeriji „Mostovi Balkana” u toku je izložba „Uroš Predić i njegova dela u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti”. Postavka predstavlja izuzetnu priliku da se sagleda umetnički opus jednog od najznačajnijih srpskih slikara.
Uroš Predić rođen je u Orlovatu 1857. godine u porodici sveštenika Petra Predića. Crtao je i slikao od najranijeg detinjstva. Osnovnu školu završio je u Orlovatu i Crepaji, a nemačku Realnu gimnaziju u Pančevu.
Školske 1876-1877. godine upisuje Akademiju u Beču i ubrzo kao odličan student dobija stipendiju Matice srpske. Pošto je odslužio vojsku, 1881. Predić stupa u privatni atelje prof. Kristijana Gripenkerla, a 1882-1883. postaje njegov asistent i saradnik i radi na zidnim dekoracijama za Gornji dom bečkog Parlamenta. Godine 1884. postaje asistent Zigmundu Lalemanu, kod čijeg je prethodnika na Akademiji Karla Basa učio.
Vraća se u rodni Orlovat, ali 1886. prelazi kod brata Stevana u Beograd. Zatim se 1890. seli u Novi Sad gde otvara atelje. U Beograd se vraća 1909. godine, posle posete Italiji, i nastanjuje se kod brata Josifa, profesora Trgovačke akademije.
Celog života sledio je u Beču usvojeni akademski realizam. U toku dugog i plodnog stvaralačkog života izradio je mnoge ikone i ikonostase i smatra se jednim od poslednjih srpskih velikih ikonopisaca. Bio je uspešan i tražen portretista, proslavile su ga žanr scene i istorijske kompozicije.
Prvi put samostalno izlaže u Građanskoj kasini u Beogradu 1888, potom 1904. na Prvoj jugoslovenskoj umetničkoj izložbi u Beogradu, a zatim više puta širom Srbije i Vojvodine. Kao slikar i neumoran pregalac na polju kulture dobio je mnoge nagrade i priznanja. Jedan je od osnivača (1904. godine) i dugogodišnji predsednik Društva srpskih umetnika Lada. Prvi predsednik novoosnovanog Udruženja likovnih umetnika postaje 1919. godine.
Postavši 1884. godine dopisni član Srpskog učenog društva, Uroš Predić je proglašen za počasnog člana Srpske kraljevske akademije 1892, za dopisnika Akademije umetnosti SKA 1909, a pravi član SKA postao je 1910. Zbog balkanskih i Prvog svetskog rata, Predić je izložbu svojih radova na Svečanom skupu SKA organizovao tek 7. marta 1920. i tako „stupio u sva prava i dužnosti pravih Akademika”.
Umro je 11. februara 1953. godine.
Jedan od ključnih izvora za razumevanje profesionalne biografije Uroša Predića su autobiografski dokumenti, danas u fondu Arhiva SANU, koje je umetnik sastavio u zrelom dobu, a na zahtev Srpske kraljevske akademije.
Dela Uroša Predića koja danas čuva SANU nastajala su u periodu od 1911, kada slika portret filozofa, matematičara i paleontologa Branislava Petronijevića, do 1943, kada nastaje portret matematičara Mihaila Petrovića – Mike Alasa.
Prvi Predićev neposredni umetnički angažman za Akademiju, na poziv SKA, bila je izrada ilustracija za Srpske narodne junačke pesme (sa slikama), štampane 1922. godine u okviru fonda Zadužbine Dimitrija Stamenkovića. Za života je sukcesivno Akademiji poklanjao portrete šest njenih predsednika: filologa, istoričara i političara Stojana Novakovića, geologa i političara Jovana Žujovića, geografa, etnografa i filozofa Jovana Cvijića, pravnika, istoričara, pisca i političara Slobodana Jovanovića, matematičara Bogdana Gavrilovića i slaviste Aleksandra Belića, kao i trojice akademika – Brane Petronijevića, Mike Alasa, a povodom svog 90. rođendana Predić Srpskoj akademiji nauka poklanja i portret kolege slikara i prijatelja Marka Murata.
U SANU se danas čuvaju i Predićevi portret kompozitora Petra Krstića (1855-1957) iz 1925. godine i jedna ikona Svetog Dimitrija iz 1923. Tako je većinu Predićevih radova Akademiji donirao sam autor, za života i testamentom.
U Akademijinom fondu Predić je danas prikazan prvenstveno kao hroničar društva, kroz likove istaknutih naučnika i umetnika, akademika i časnika Akademije, kao i drugih istaknutih intelektualaca, a posredno kroz crteže i reprodukcije i kao slikar istorijskog, odnosno herojskog, prosvetiteljskog žanra u sferi ilustracije knjiga, kroz legat Novaka Zubera Biblioteci SANU i kao autor religioznog slikarstva.
Autorka izložbe i teksta za katalog je Jelena Mažinski Milovanović. Izložba je otvorena do 27. maja.
Piše: Zoran Mišić
