Projekat koji traje od 2023. godine na Institutu za informacione tehnologije Univerziteta u Kragujevcu, već je odmakao i nalazi se u fazi ispitivanja na živim jedinkama u laboratoriji, koje obavljaju istraživači sa Fakulteta medicinskih nauka. Radi se o proučavanju mogućnosti korišćenja materija koje se nalaze u kožici grožđa za naprednu terapiju hroničnih rana kod ljudi. Cilj je dobijanje bioaktivnih hidrogelova koji bi našli komercijalnu primenu kao zamena za antibiotike koji nose opasnost od razvijanja otpornosti organizma na lek, kao i razne nuspojave.
Ovaj projekat na kome je pored hemičarke i rukovoditeljke dr Edine Avdović, višeg naučnog saradnika na ovom Institutu, angažovano još šest saradnika, računajući i dvoje istraživača sa Fakulteta Medicinskih nauka u Kragujevcu, već je naišao na pozitivan odjek jer je objavljen u značajnim međunarodnim časopisima. I prvi rezultati ispitivanja na životinjama, koji se obavljaju na Fakultetu medicinskih nauka, pokazuju dobre rezultate i kada se i ta faza završi radiće se na komercijalizaciji dobijenog biogela za pacijente.
Dr Edina Avdović kaže da je ideja za ovo istraživanje potekla od osnivanja Instituta 2019. godine, kada je na inicijativu prvog direktora sa koleginicom Dušicom Simijonović počela da radi na akreditaciji laboratorije za ispitivanje kvaliteta vina. Posle sertifikacije laboratorije otpočela je saradnja sa vinarskom industrijom Šumadije i Srbije i bilo je više istraživačkih projekata.
Tada se kod dr Edine Avdović rodila ideja da ispituje sastav kožice grožđa koja je u proizvodnji vina otpad, i to uz postavljanje principa cirkularne ekonomije da se minimizuje otpad, a da se iskoriste potencijali prirode.
Fond za nauku Srbije je prepoznao da ovaj projekat zaslužuje podršku uz još jedan i odobrio ih za finansiranje kroz Program PROMIS 2023. godine i Dokaz koncepta.
– Prvi projekat PROMIS 2023. se realizuje sa kolegama sa Fakulteta medicinskih nauka i sastoji se u proučavanju bioaktivnih komponenti iz kožice grožđa. Mi kao hemičari i brojna literatura ukazuje da su kožice grožđa izuzetno bogate brojnim bioaktivnim jedinjenjima. Želeli smo da detaljnije ispitamo sastav kožice grožđa iz Srbije, jer zbog klimatskih uslova nije isti kao u drugim zemljama, kaže dr Avdović.
Tokom istraživanja ovaj tim dobio je izuzetne rezultate. Sastojke kožice grožđa sa najboljim antioksidativnim i antimikrobnim osobinama su koristili za dobijanje hidrogelova. Oni se dalje koriste u istraživanju na in vivo modelima, odnosno životinjama.
Ovi hidrogelovi su zamena za komercijalne antibiotike i to su potpuno prirodni preparati koji bi se koristili za zarastanje hroničnih rana. Po rečima dr Edine Avdović, veliki problem danas predstavljaju dijabetske rane gde, nažalost, dolazi do komplikacija i amputacije udova. Ovaj projekat predstavlja predlog rešenja hroničnih rana prirodnim proizvodom, gde će pacijenti biti pošteđeni velikih količina antibiotika.
Dr Avdović smatra da će i vinarska industrija imati koristi ako se istraživanje komercijalizuje, jer će smanjiti otpad, a pored toga rezultati ovog istraživanja su objavljeni u brojnim međunarodnim časopisima, pa je i kvalitet njihovih proizvoda na ovaj način promovisan.
Drugi projekat koji radi ovaj tim zapravo je dokaz koncepta da se kožica grožđa može iskoristiti u prehrambene svrhe. Ukoliko projekat bude odobren za finansiranje prilikom formiranja konzorcijuma za rad na njemu dogovorena je saradnja sa Dušanom Dimićem sa Fakulteta za fizičku hemiju na Univerzitetu u Beogradu i Jovanom Bradić sa Fakulteta medicinskih nauka Univerziteta u Kragujevcu.
Cilj je da se iskoriste bioaktivne komponente i da se pravi nov i prirodan prehrambeni proizvod sa odličnim antioksidacionim i antimikrobnim osobinama. On se može iskoristiti kao suplement – preliv za voćne salate ili kolače.
Zbog izuzetnih rezultata, navodi dr Avdović, ima ideja da to preraste u neki suplement, a naročito ističe da je to potpuno prirodan proizvod. Ona smatra da bi bilo šteta da istraživački tim ne traži dodatne sredstva kako bi se proizvod komercijalizovao, jer na našem tržištu tako nešto ne postoji i veruje da će to biti prepoznato.
Piše: Miloš Pantić
