Deo kragujevačke opozicije proziva gradske čelnike zbog trošenja javnog novca na lične potrebe, reprezentaciju, komfor i putovanja, podsećajući da budžet nije privatna kasa gradonačelnika i njegove stranke. Iako prvi čovek grada tvrdi da je saldo na službenim platnim karticama „okruglo nula“, stranka „SRCE“ sumnja da je bilo zloupotreba i da je zbog toga hitno izmenjen pravilnik o njihovom korišćenju, pa zahteva polaganje računa i političku odgovornost svih učesnika “skandala”.
Za Šumadijski blok 21 je sporno što je boravak gradske delegacije u američkom Milvokiju, koji ni posle dve godine nema rezultate kroz saradnju dva grada, plaćen novcem Kragujevčana, kao i što je “turistički aranžman” u SAD bio produžen sa sedam na 30 dana.
Pokret za promene i progres sumnja da postoje “sivi” tokovi novca za plaćanje troškova “ića i pića”, koji su u 2025. godini bili ukupno 9,5 miliona dinara.
Izmena Pravilnika o korišćenju platnih kartica, koju je doneo Administrativni odbor grada Kragujevca, po oceni Stranke Srbija centar- SRCE, predstavlja klasičan primer kako SNS vlast pokušava da sakrije zloupotrebe i legalizuje bahaćenje.
– Brisanjem zamenika gradonačelnika iz Pravilnika, gradska vlast je praktično priznala da je došlo do ozbiljnog problema u korišćenju službene kartice. Ako nije bilo zloupotrebe – zašto se Dejanu Ružiću hitno oduzima pravo na korišćenje kartice? Koje troškove pokušavaju da zataškaju i od koga?, pita SRCE.
Još je skandaloznije, kažu, što se istim izmenama gradonačelniku Kragujevca omogućava da službenu karticu koristi i za „druge namene“, a ne samo za reprezentaciju.
– U trenutku kada građani jedva sastavljaju kraj s krajem, SNS vlast sebi ostavlja otvoren prostor za putovanja, troškove i privilegije – bez jasne kontrole i bez odgovornosti, smatra SRCE.
Ova stranka pita – da li su prioriteti SNS garniture u Kragujevcu rešavanje problema građana ili lična zadovoljstva, putovanja i komfor funkcionera? I zaključuje – Kragujevac nije privatna firma SNS-a, niti su gradska sredstva bankomat za stranačke funkcionere. SRCE zahteva objavljivanje svih troškova nastalih korišćenjem službenih kartica i političku odgovornost svih koji su “učestvovali u ovom skandalu”.
(Ne)ubedljiv demant gradonačelnika
Gradonačelnik Kragujevca Nikola Dašić odbacuje kao netačne sve navode SRCA, tvrdi da je od početka njegovog prvog mandata saldo po karticama nula i poziva na proveru podataka po zahtevu o dostupnosti informacija od javnog značaja. On “brani” i zamenika Dejana Ružića uveravajući da on “apsolutno nikada nije imao na raspolaganju bilo kakvu službenu karticu i da je trošak po tom osnovu „okruglo nula”. Objašnjava da je kao gradonačelnik i po starom pravilniku imao dve kartice na raspolaganju, jednu za plaćanje u inostranstvu, drugu za službena putovanja u zemlji – van Kragujevca.
-Nijedna nikada nije „provučena“ i na kraju su obe ugašene. Trošak je takođe okruglo nula. Namena takve kartice jeste reprezentacija u slučaju stranih delegacija ili pokrivanje drugih troškova u vezi sa obavljanjem dužnosti van teritorije grada Kragujevca, ali do sada to nije korišćeno, objašnjava Dašić.
Za SRCE gradonačelnikov demanti nije bio ubedljiv, pa podsećaju da je dužnost gradskih čelnika da objasne građanima zašto se, ako nema zloupotreba, menja Pravilnik.
– Zašto se iz teksta Pravilnika briše izraz zamenik gradonačelnika? Ako je sve bilo čisto, zakonito i bez ikakvog problema – čemu hitne izmene i tiho brisanje funkcije iz dokumenta? Pravilnici se ne menjaju bez razloga, naročito ne kada, po vašim rečima, „nema ničega spornog”, navodi SRCE replicirajući Dašiću.
Iz ove stranke pitaju gradonačelnika, ako je saldo na tim karticama, kako tvrdi, nula dinara, zašto menjaju namenu kartice i brišu ograničenje da se koristi isključivo za reprezentaciju.
– Ako kartica nije korišćena i nije bila potrebna – zašto je jednostavno niste ostavili da skuplja prašinu, pita SRCE.
Ova opoziciona stranka izražava sumnju da su u gradskoj vlasti imali planove koje su želeli da sprovedu kroz izmene Pravilnika, ali su u tome sprečeni njenom reakcijom i pažnjom javnosti.
– Gradonačelniče, gradski budžet nije vaša privatna kasa, niti su gradski pravilnici alat za prilagođavanje ličnim potrebama funkcionera. Građani imaju pravo na istinu, a vi imate obavezu da im na ova pitanja konačno odgovorite. poručuje SRCE i podseća Dašića da nije, kako je obećao, dostavio izveštaj nadležne gradske uprave o korišćenju platnih kartica.
„Službeni turizam” o trošku Kragujevčana
Za Borisa Kovačevića iz grupacije Šumadijski blok 21 boravak gradonačelnika i njegovih saradnika u Milvokiju (SAD) bio je turistički aranžman o trošku Kragujevčana, a ne ozbiljna saradnja, budući da ni posle dve godine nema nijedne aktivnosti između dva grada.
– Kragujevac je grad najgore sabraćajne infrastrukture u državi, trotoari i parking mesta ne postoje, nemamo novca ni za besplatne udžbenike ni subvencionisanje boravka dece u vrtićima, ali zato očigledno imamo za turistička putovanja gradskih funkcionera, ni manje ni više nego po Americi, ocenjuje Kovačević.
U SAD su, kako navodi Kovačević, putovali gradonačelnik, njegov zamenik i šefica kabineta kao i fotograf iz gradske uprave.
Smeštaj u Milvokiju, tvrdi, nije pokrio grad domaćin, što je neizostavna praksa prilikom zvaničnih poseta u okviru međunarodne saradnje gradova, već je plaćen iz kragujevačkog budžeta „što nam pokazuje da su se naši gradski čelnici samopozvali u grad američke države Viskonsin“. Prema Kovačevićevim saznanjima, kragujevački funkcioneri su više puta, pomeranjem datuma avionskih karata, odlagli povratak, kako bi produžili boravak u Americi sa sedam na gotovo 30 dana i obišli druge gradove i države, o trošku gradskog budžeta.
Kovačevića demantuje saopštenjem jedan od „putnika”, zamenik gradonačelnika Dejan Ružić, koji u saopštenju tvrdi da je poseta SAD bila “intenzivna, radna i operativna” i da je trajala sedam dana, a ne trideset, “kako to zlonamerno pokušava da predstavi Kovačević”.
– Poseta Milvokiju, pokrenuta na inicijativu američke strane, rezultirala je direktnim dogovorima sa globalnim gigantima kao što su Johnson Controls, GE Healthcare i Ingeteam Inc. To nisu bili protokolarni sastanci, već otvaranje kanala za saradnju u visokoj tehnologiji i zdravstvu, navodi Ružić.
On dodaje da je delegacija Kragujevca, u čijem je sastavu bio i rektor Univerziteta Nenad Filipović, “obavila ozbiljan državni posao uz saglasnost Vlade Republike Srbije”. Cilj je bio uspostavljanje saradnje sa University of Wisconsin–Milwaukee i Medical College of Wisconsin.
Polemiku je zaključio Kovačević novim saopštenjem ocenivši da Ružić, koji ima više pređenih milja u ime grada Kragujevca od bilo koje stjuardese iz reda renomiranih svetskih avio kompanija, izričito demantuje jedino broj dana provedenih u SAD o trošku Kragujevčana. Pozvao ga je da to i dokaže:
-Neka pokaže čekirane avionske karte, datume, ali i mesta dolaska i odlaska iz SAD za sve putnike iz gradske uprave, kao i sve troškove njihovog boravka u Americi.
Višemilionski ceh za iće i piće
Trošenje javnog novca po nalogu gradskih čelnika istraživao je Zoran Mladenović iz Pokreta za promene i progres (PPP), koji ocenjuje da “ispod radara prolazi nešto za ličnu upotrebu”.
– Deo budžeta koji je u nadležnosti gradonačelnika iz godine u godinu raste i troši se po njegovim odlukama i nahođenju, bez stvarne kontrole i bez jasnog obrazloženja, navodi Mladenović.
Pod njegovom pažnjom bili su troškovi za reprezentaciju, koja je, smatra, sporedna samo na papiru, a u praksi je “ozbiljan kanal kroz koji se razvlači i umanjuje mukom sakupljen novac građana”. Zvanični podaci o potrošnji na “iće i piće” u 2025. godini koje je dobio od dve gradske uprave toliko se razlikuju da Mladenović izražava “ozbiljnu sumnju na paralelne tokove novca”. Iz Gradske uprave za finansije, preko koje bi trebalo da ide sav budžetski novac, dobio je podatak da je u 2025. godini na reprezentaciju potrošeno 1.153.374 dinara, dok je prema evidenciji Gradske uprave za poslove organa grada taj ceh “teži” za gotovo 8,4 miliona dinara.
– Oni račun dele na reprezentaciju, za šta je lane potrošeno 924.109 dinara, i na reprezentaciju u ugostiteljskim objektima, gde je potrošeno 8.622.211 dinara, što je ukupno 9.546.320 dinara, objašnjava Mladenović cifre iz Gradske uprave za poslove organa grada.
Mladenović pita ko je i kako platio ove troškove, ako to nije išlo legalnim putem preko GU za finansije, te da li budžet grada ima i druge tokove za koje javnost ne zna. Za njega je „poseban skandal” što je uvedeno pravilo po kome se ne zna korisnik reprezentacije, odnosno ko koliko jede i pije na račun građana. Poručuje da “ko želi da časti društvo, partijske saradnike, odbornike, funkcionere i udruženja formirana po SNS šemi, neka to radi iz svog džepa, a ne iz budžeta”.
Mladenovićeve “nalaze” do sada nije javno demantovao niko iz gradske vlasti.
Plaćamo i nemar nadležnih
Iz gradske kase svake godine odlaze milioni dinara na obeštećenje građana zbog pada na javnom mestu.
Ovaj ogroman trošak mogao je da se izbegne da nadležni redovno održavaju trotoare i ulice, saniraju rupe i neravnine, obezbeđuju sva druga rizična mesta. Prema podacima do kojih je došao portal InfoKG, od 2023. do 2025. godine građani su protiv Grada podneli ukupno 185 tužbi, a najviše zbog pada na trotoaru – 144, dok se ostale odnose na pad u šahtu, na ledu, stepenicama i oštećenje vozila usled rupa, šahte ili zbog pada drveta. Za sve ove kategorije štete iz budžeta grada Kragujevca je za tri godine isplaćeno ukupno 70,6 miliona dinara. U 2023. godini isplaćeno je 31,4 miliona dinara, u 2024. – 18,5 miliona, a prošle godine 20,6 miliona dinara.
Prema pisanju InfoKG, u postupcima po tužbi, građanin mora da dokaže i štetu i uzrok štete, odnosno da pokaže da je do povrede ili oštećenja došlo zbog neodržavanja javne površine. U praksi se uz tužbu ili zahtev za naknadu štete najčešće prilažu dokaz o mestu i vremenu događaja, medicinska dokumentacija, fotografije ili snimci mesta gde je nastala šteta, zapisnik policije ili Hitne pomoći (ako su pozvane), izjave svedoka, dokumentacija o visini štete (računi za popravku vozila ili za lekove i terapije). U sudskom postupku se na osnovu ove dokumentacije i eventualnog veštačenja utvrđuje da li postoji uzročno-posledična veza između neodržavane javne površine i nastale štete, što je ključni uslov za dosuđivanje odštete.
Imajući u vidu u kakvom su stanju trotoari i ulice u Kragujevcu, reklo bi se da je grad čak i pošteđen većeg troška, jer očigledno,zbog “podebele” dokumentacije za dokazivanje štete, mnogo građana ne podnosi tužbe.
Piše: Gordana Mirović
