Rekonstrukcija kragujevačke Sokolane, jedinstvene građevine u Srbiji, objekta koji je zaštićen kao spomenik kulture, je zaustavljen, a razlozi posle objava u medijima idu na dve adrese. Navodno je ministar kulture Nikola Selaković, ispod neke šatre, rekao da je projekat koji je uradio Zavod za zaštitu spomenika kulture u Kragujevcu dosta loš, dok je iz Zavoda došlo njihovo saopštenje.
U njemu se kaže da je za ovaj objekat, koji je po načinu gradnje i konstrukciji jedinstven u Srbiji, ne postoji originalna tehnička dokumentacija, pa je neophodno sagledati sve moguće rizike pri rekonstrukciji….
– Svi dalji radovi na izradi projekta i rekonstrukciji Sokolane zavisiće od odluke vlasnika objekta, odnosno grada Kragujevca, piše u saopštenju Zavoda.
To ne radimo
Predstavnici grada nisu, za sada, rekli ništa. Nenad Karamijalković, pomoćnik direktora ustanove, kaže da treba poći od dva elementa – prvi je da Zavod po pravilu ne radi projekte rekonstrukcije kod objekata koji zahtevaju građevinsku dozvolu. Za 60 godina rada ni jedna rekonstrukcija koja ide preko objedinjene zakonske procedure, odnosno građevinske dozvole, nije ovde dobila projekat rekonstrukcije.

– To nije posao Zavoda, mi se bavimo projektima konzervacije i restauratorskim radovima. U Šumaricama, na primer, radili smo za spomenik Kristalni cvet, ili za crkvu brvnaru u Rači ili Sobrašice u crkvi Lužnice. To su radovi nižeg obima za koje ne treba građevinska dozvola. Takođe, dajemo uslove za izradu projekata, kaže Karamijalković.
On dodaje da nikada nije bilo nikakvog dogovora sa gradom o izradi tog projekta i da ga Zavod radi. Po njemu, Zavod je bio angažovan onog dana kada je konstatovano da je objekat ugrožen na ivici rušenja i to u blizini osnovne škole, otvorenog igrališta i obdaništa. U tom trenutku bio je upisan grad kao vlasnik objekta, jer je pre toga to bila država, a grad je posedovao samo zemljište.

Pošto su videli da je objekat ugrožen u Zavodu su uradili nekoliko stvari. Hitno su intervenisali da se gredama podupre deo zida prema osnovnoj školi, kao i grede koje drže nadstrešnicu. Nakon toga, urađena je studija statičke stabilnosti, koju je izradio tim profesora Šekularca sa Arhitektonskog fakulteta u Baogradu. To je jedan od najjačih timova u Srbiji. Treća faza, na predlog profesora Šekularca, bila je analiza drveta iz samog objekta, što je obavljeno na Šumarskom fakultetu, pošto postoji originalno drvo u zgradi, i drugo upotrebljavano u raznim radovima tokom sto godina postojanja zgrade.
I četvrto što je urađeno u Zavodu je projekat sanacije statičke konstrukcije, koji je takođe uradio profesor Šekularac. Sve ovo je dostavljeno gradskoj upravi i sve dalje vezano za sanaciju i rekonstrukciju mora da uradi vlasnik, odnosno investitor, koji ima materijalnu i tehničku sposobnost za to, a to je grad Kragujevac.
Svi projekti, zaključno sa glavnim moraju da dobiju uslove protivpožarne zaštite, koji su najbitniji ako se radi o rekonstrukciji objekta od drveta.

Tih protivpožarnih uslova još nema. Ova saglasnost se obezbeđuje tokom objedinjene procedure i tu proceduru treba da uradi grad. Po rečima Karamijalkovića, ništa od pripreme za rekonstrukciju ili planiranja nije moglo da se uradi, dok nije urađeno ovo prethodno, što je uradio Zavod, a poslednje je bilo Projekat statičke rekonstrukcije.
To će trajati
Za rekonstrukciju ovako vredne zgrade spomenika odvojeno je 40 miliona dinara iz budžeta grada za ovu godinu i 25 miliona dinara iz sredstava Ministarstva kulture koje je ove radove stavilo u širi plan obnove vrednih objekata u 33 mesta Srbije. Ali, ako je suditi po dosadašnjoj praksi, grad se drži po strani i pušta da se razmenjuju prozivke ko je dužan da pripremi teren za projekat, sve do izrade samog projekta.
Od aprila se ništa konkretno na Sokolani ne radi oko pripreme dokumenata za radove, a to je nešto, kako kaže Karamijalković, što će dugo trajati, jer objedinjena procedura podrazumeva uslove šta će sadržati ceo projekat, koji pristup će se primeniti jer ovo je jedinstven primer u Srbiji građevine izrađene potpuno od drveta ovog gabarita.
Ko treba da radi projekat? Naš sagovornik odgovara da je na investitoru da odluči koga će angažovati. Tu treba javna nabavka da se sprovede i da uslov bude da izvođač ima sertifikat. U ovom trenutku sve je prešlo na grad, treba vremena i sredstava, zaključuje Karamijalković.
On pretpostavlja da će radovi na rekonstrukciji biti gotovi do iduće godine, ali to zavisi od grada i države. Veoma je značajno da se građevina, spomenik kulture obnovi za buduće generacije. Prvi razlog je što je to već utvrđeno kulturno dobro, što znači da ima popsebnu vrednost za istoriju i kulturu naroda. Drugi razlog je što je to jedinstven objekat u našoj zemlji i bivšoj Jugoslaviji sav od drveta, na dva nivoa, a treći razlog je što nosi ime po Sokolskom pokretu koji je koji je mnogo učinio za svoju državu.
Kada je otvorena 1929. godine građevina je nedugo zatim bila jedino mesto na kome je ikada prenoćila Olimpijska baklja za Olimpijadu 1936. godine u Berlinu, posebno zalaganjem profesora Josifa Prohaske, koji je uticao da baklja malo skrene sa glavnog puta i prenoći u Kragujevcu.
Naselje Radnička kolonija čije je Sokolana društveno sportsko središte, izgrađena je po ugledu na tadašnja nemačka i engleska radnička naselja tog vremena i to kao ratna odšteta Srbiji za Prvi svetski rat. Oko samog stila gradnje naselja i Sokolane ovo su za sada samo hipoteze, dok se ne pronađe originalna dokumentacija koja još nije otkrivena.
Piše: Miloš Pantić
