Četiri godine od isteka mandata svim organima Advokatske komore Kragujevac (AKK), Upravni odbor je raspisao izbore za Skupštinu koji će biti održani u martu u četiri izborne jedinice. To je prvi korak za promene, a drugi je, po proceduri, da novi saziv Skupštine izabere predsednika, Upravni i Nadzorni odbor i druge organe Komore.
To će biti prvi izbori u kragujevačkoj Komori posle 2018. godine. NJihovom raspisivanju prethodila je pobuna velikog broja advokata, jer je predsednik Komore Zvonko Marković, od isteka mandata 2022. godine, izbegavao da raspiše redovne izbore za organe Komore.
Nelegalno rukovodstvo Komore „nije imalo kud”, bila je prva reakcija predstavnika neformalne grupe „Slobodni advokati” na odluku UO o raspisivanju izbora . „Slobodni advokati” su uvereni da je izbore u Komori „poguralo” njihovo insistiranje, pojačani pritisak i obaveštavanje javnosti o problemima u Komori. Prošle godine je bilo nekoliko bezuspešnih inicijativa advokata, a 31. decembra „Slobodni” su podneli zvaničan zahtev da se održi sednica UO koji odlučuje o raspisivanju izbora.
Predstavnici „Slobodnih advokata” pokušali su da prisustvuju sednici Upravnog odbora AKK 28. januara, ali su, kako su rekli medijima, bili grubo izbačeni. Posle održane sednice UO svi advokati su dobili odluku o raspisivanju izbora na mejl. „Slobodni” su najavili da odmah kreće njihova izborna kampanja da u Komoru „dođu novi ljudi, kako bi se oslobodila onih koji su forsirali nezakonitost i netransparentnost u radu”.
Predlaganje kandidata do 27. februara
Advokati upisani u imenik AKK, njih 670, imaju pravo glasa na izborima za svoje predstavnike u Skupštini. Izbori će biti održani u četiri izborne jedinice, u Jagodini 16. marta, u Aranđelovcu 20. marta, u Paraćinu 25. marta i u Kragujevcu 31. marta. Skupština kragujevačke Komore treba da ima 67 delegata odnosno na svakih deset advokata po jednog predstavnika u esnafskom „parlamentu”. Po tom „ključu“, u Kragujevcu se bira 39 predstavnika za Skupštinu, u Jagodini 13, Paraćinu devet i Aranđelovcu šest.
Kako su za „Kragujevačke“ objasnili u neformalnoj grupi „Slobodni advokati Kragujevca“ , predstavnici za Skupštinu se biraju na opštim izborima, što znači da svaki advokat ima pravo glasa.
– Oni to pravo koriste samo za izbor Skupštine, jer ostale organe Komore – Upravni, Nadzorni odbor, predsednika i druge, bira Skupština, odnosno 67 delegata. To je razlika u odnosu na izbore u beogradskoj Komori, koja te organe bira na izborima u kojima učestvuju svi advokati, preciziraju „Slobodni“.
Pravo predlaganja kandidata za Skupštinu imaju svi advokati upisani u imenik advokata AKK. Svaki advokat može da delegira jednu ili više osoba za Skupštinu, najkasnije do 27. februara. Potrebno je da predlog overi svojim potpisom, kao i da predloženi potvrde da prihvataju kandidaturu. Kandidat za predstavnika Supštine može biti advokat koji nije disciplinski kažnjavan i ima više od pet godina staža u advokaturi.
– Uslov u vezi sa advokatskim stažom je uveden lane kao novina, zbog čega je, kako navode u rukovodstvu, potrošena cela godina, te izbori u Komori nisu raspisani ranije. Prethodno nije postojalo to ograničenje. Mladi advokati ne mogu da budu predloženi za članove Skupštine i druge organe Komore, objašnjavaju „Slobodni advokati“.
Pošto se izabere 67 delegata za novu Skupštinu, aktuelni (stari) saziv Skupštine treba da verifikuje njihove mandate na vanrednoj sednici koja je zakazana za 15. april.
Novoizabrana Skupština biraće predsednika i sve druge organe Komore.
– Naš Statut je mnogo loš, pa moramo da čitamo i Statut AK Srbije da bi bilo jasnije šta i kako treba činiti. Pokušavamo da saznamo da li naša Komora ima neki pravilnik o načinu sprovođenja izbora, ali još uvek nismo dobili ništa i situacija nije baš sjajna. Kada dođe do promena, moraćemo i Statut da izmenimo. Naš Statut ima ograničenje da više od dva puta ne može da se bude nosilac funkcije u Komori, ali tu se sada pribegava raznoraznim tumačenjima, pa videćemo kako će to da se odvija. Postoje i neki načini osporavanja, kažu u neformalnoj grupi „Slobodni advokati Kragujevca“.
Sprečiti izborne manipulacije
Nezadovoljstvo stanjem u Komori je „prelilo čašu“, pa je, kako tvrde „Slobodni advokati Kragujevca”, gotovo sto posto advokature za promene.
„Slobodni” su krajem prošle godine saopštili javnosti da kragujevačkom Komorom „upravlja čovek, koji drži da je neprikosnoveni vladar kragujevačke advokature“. Advokati su ukazali na to da se Komora potpuno otuđila od advokata i da se bavi zaštitom ličnih interesa predsednika i članova UO po principu – ja tebi, ti nama. Aktuelni predsednik je na čelu Komore od 2006. godine.
– Sada su pravila postavljena tako da advokati nemaju uvid u rad Komore, a njeni organi su otuđeni od advokata, ocenjuje sagovornik „Kragujevačkih“ iz neformalne grupe „Slobodni advokati“.
„Slobodni“ nemaju dilemu da će „nelegalno“ rukovodstvo, predvođeno predsednikom Zvonkom Markovićem, pokušati da izvede neku „gimnastiku“, kako bi dosadašnja imena ostala, a Komora i u narednom mandatu zadržala isti „kurs“.
– Sigurno će pokušati da se rukovodstvo i organi koji su sada u Komori na neki način samo rotiraju na funkcijama. Jedini način na koji to može da se izbegne jeste da advokati budu jedinstveni i da izađu na izbore. Da je to pravi način pokazalo se nedavno na primeru Beograda, kada su advokati izašli masovno i izabrali kandidata po svojoj meri“, navodi naš sagovornik „Kragujevačkih“.
On ističe da po Statutu Komore ne može niko da obavlja funkciju više od dva mandata, ali da je već izvesno da će doći do pokušaja da se pravi treći i četvrti mandat istog čoveka.
– Videćemo na koji način će to pokušati, a naravno da ćemo mi preduzeti sve zakonske mere da bismo to sprečili, kaže sagovornik.
On je najavio da će se posle izbora u Komori sigurno menjati Statut „da nam se slučajno ne bi u budućnosti desilo da Komora dođe u današnje stanje, a to je blokada rada, kada jedno rukovodstvo ne raspisuje izbore četiri godine, iako je obavezno da ih raspiše“.
Kako saznaju „Kragujevačke“, slobodna advokatura će najverovatnije imati jednog kandidata za predsednika Komore, jer se smatra da je to najbolji način da se pobedi na izborima.
– Nećemo otkrivati njegov identitet do momenta zvaničnog kandidovanja 1. aprila. Posle konstituisanja nove Skupštine teče rok za kandidaturu i izbor organa Komore, objašnjava „slobodni“ advokat.
Deo predizborne taktike „Slobodnih“ je i da do objavljivanja kandidature za predsednika izjave za medije ne daju imenom i prezimenom, već samo kao „Slobodni advokati Kragujevca”.
TUŽBA UPRAVNOM SUDU SRBIJE
Poništiti skupštinsku odluku
Slobodni advokati Kragujevca podneli su tužbu Upravnom sudu Srbije i zatražili da se poništi skupštinska odluka o izboru njenih prestavnika za Skupštinu Advokatske komore Srbije. Smatraju da odluka nije doneta u skladu sa Statutom AKK, jer na sednici održanoj 26. decembra nije bila prisutna većina advokata.
– Postoji mogućnost da verifikaciona komisija Advokatske komore Srbije ne prihvati mandate predstavnika kragujevačke Skupštine. Iako je AKS insistirala da se ti izbori u Kragujevcu sprovedu, sada su i oni u nebranom grožđu, jer ne znaju da li da pristupe svojoj izbornoj sednici koja je sa 7. pomerena na 21. februar. Verifikaciona komisija još razmatra da li naše delegate da prihvati, odnosno njihov izbor kao zakonit, kažu „Slobodni advokati Kragujevca“.
Skupština AK Srbije ima dve mogućnosti, može da sačeka da se održe naši novi izbori, pa da novi saziv Skupštine izabere delegate za Skupštinu AKS, ili mogu i da održe Skupštinu u krnjem sastavu bez pozivanja kragujevačkih delegata izabranih u decembru na sednici bez kvoruma.
POLICIJA OPSTRUIŠE NALOGE TUŽILAŠTVA
Advokati traže obustavu rada
Slobodni advokati Kragujevca pozvali su svoju Komoru i Advokatsku komoru Srbije (AKS) da bez odlaganja donesu odluku o totalnoj obustavi rada koja će trajati dok se sve odmetnute institucije ne vrate u okvire zakona i dok se jasno ne pokaže da u Srbiji važi temeljni princip pravne sigurnosti – da zakoni jednako važe za sve, da nema povlašćenih.
Kragujevački advokati su na ovaj način reagovali na saopštenje Tužilaštva za organizovani kriminal u kome se navodi da policija, ali i druge državne institucije opstruišu krivični postupak protiv bivših ministara Gorana Vesića i Tomislava Momirovića, odbijajući da postupaju po nalozima tužilaštva, što predstavlja direktan udar na ustavni poredak i grubo urušavanje pravnog sistema Republike Srbije.
„Kada tužilaštvo izdaje naloge, a organi sile i ostale institucije ih ignorišu, država ulazi u zonu samovolje. U takvom poretku ne strada samo jedan postupak, strada poverenje građana, jednakost pred zakonom i smisao pravde”, navodi se u saopštenju Slobodnih advokata Kragujevca.
Oni ističu da „advokatura ne sme biti nemi posmatrač”.
„Ovo nije pitanje politike, već pitanje opstanka prava – ili će zakon važiti za sve, ili više neće važiti ni za koga”, zaključuje se u saopštenju.
Piše: Gordana Mirović
