Profesorka Jovana Joksimović Jović rođena je 1987. godine u Kosovskoj Mitrovici, gde je kao „vukovac” završila osnovnu školu i Gimnaziju. Potom, 2005. upisala je Fakultet medicinskih nauka u Kragujevcu, završila u roku, stažirala godinu dana i odmah zatim 2012. upisala doktorske studije na smeru Eksperimentalna i primenjena fiziologija sa sportskom medicinom.
Od 2013. godine zaposlena je na Fakultetu medicinskih nauka, najpre kao saradnik u nastavi na Katedri za fiziologiju. Od tada aktivno učestvuje u izvođenju nastave na svim studijskim programima, ali i započinje svoj put u naučnoistraživačkoj laboratoriji za kardiovaskularnu fiziologiju, kod profesora Vladimira Jakovljevića.
Kao asistent, 2018. godine doktorira, nakon čega je izabrana u zvanje docenta, a prošlog septembra u zvanje vanrednog profesora za užu naučnu oblast Fiziologija. Trenutno je na završnoj godini specijalizacije iz Kliničke biohemije.
Do sada je objavila 42 naučna rada od kojih se 38 nalazi na SCI listi, čak 29 u kategoriji M21, gde je rangirano prvih 30 posto časopisa u svetu iz određene oblasti. Citirana je 523 puta i ima Hiršov indeks 15. To bi ukratko bila njena radna biografija. Ali, ona je pored svega i supruga, majka dva dečaka i vrlo posvećena kćerka. A kako to sve postiže – ni njoj samoj nije jasno.
– Iako je moj naučni fokus usmeren na eksperimente koji iziskuju puno vremena, najveće zadovoljstvo nalazim u svojoj porodici. Imam dva sina koji u potpunosti anuliraju moj psihički i fizički umor kada se vratim kući. Oni su mi glavna inspiracija da budem što bolja i što produktivnija. U slobodno vreme opušta me sviranje klavira. Završila sam nižu i srednju muzičku školu i obožavam taj instrument, kaže Jovana.
Policistični jajnici
Od trenutka kada je započela svoju istraživačku karijeru, laboratorija je osavremenjena modernim aparatima i prerasla je u Centar za izučavanje redoks ravnoteže u kardiovaskularnim i metaboličkim poremećajima.
Istraživački tim kojim rukovodi profesor Jakovljević broji tridesetak mladih istraživača različitih profila koji su zaposleni na Fakultetu medicinskih fakultetu. U timu su lekari, farmaceuti i stomatolozi i svi su fokusirani – na nauku. Uspeh ne izostaje kada su vredni ljudi na okupu. To je slučaj i sa njihovim timom iz laboratorije koja je jako produktivna po broju naučnih radova, u proseku 30-40 godišnje publikuju širom sveta u najprestižnijim naučnim časopisima i prezentuju na međunarodnim konferencijama.
– Svima je u osnovi istraživanja oksidacioni stres i ispitivanje redoks ravnoteže, kao i terapijski efekati različitih lekova i biljnih ekstrakata prirodnog porekla koje proučavamo u laboratoriji, ističe profesorka Jovana.
Poslednjih godina u fokusu njenog istraživanja je reproduktivna endokrinologija i povezanost oksidacionog stresa sa reproduktivnim i metaboličkim poremećajima, a eksperimenti se vrše na životinjama.
– Najpre izazovemo bolest kod životinja, a zatim tu bolest proučavamo „in vivo”, u živom organizmu. Radimo istraživanja i sa uzorcima krvi, uzetim od pacijenata sa klinike. Istraživanja na životinjama, međutim, pružaju mnogo više informacija, zbog etičkih ograničenja na ljudima, objašnjava naša sagovornica.
Sindrom policisticnih jajnika (PCOS) je poslednji projekat na kome je angažovana. To je model koji je uspostavljen u njihovoj laboratoriji tek 2019. godine i jedan je od najmlađih modela koji proučavaju, ali je toliko interesantan i neistražen, da ima puno potencijala za publikovanje, kaže dr Jovana.
– Model sam razvila na osnovu literature i uz pomoć svojih kolega, i danas sam potpuno orijentisana na ovu patologiju. Sindrom policističnih jajnika je jedno od najčešćih endokrinih bolesti kod žena u reproduktivnoj dobi i povezano je sa povišenim nivoom muških polnih hormona u ženskom organizmu, poremećajima u menstrualnom ciklusu, pojavom cisti na jajnicima, ali i mnogim metaboličkim manifestacijama, kao što su gojaznost i insulinska rezistencija, koje mogu i ne moraju biti prisutne. Iako postoje mnoga istraživanja na ovu temu, uzrok nastanka PCOS ostaje nedovoljno jasan, priča Jovana dodajući da više faktora ima uticaj na njegov nastanak, uključujući genetiku, životnu sredinu i način života.
– Iako je PCOS poznat decenijama, mali napredak je napravljen kada je u pitanju terapijski pristup. Do sada nije uspostaljen jedinstven stav o dijagnostičkim i terapijskim pitanjima. Smatra se da oksidacioni stres igra ključnu ulogu u nastanku ove bolesti, što je dokazano direktno povećanjem prooksidacionih faktora u krvi ovih pacijenata, tvrdi doktorka.
Zanemarivanje simptoma
Sindrom policističnih jajnika može uticati na stopu začeća, ishod trudnoće i porođajnu težinu, ali ovaj reproduktivni poremećaj implicira i visok rizik od kardiovaskularnih bolesti.
– Čak su i jednoplodne trudnoće kod pacijentkinja sa PCOS često dodatno komplikovane dijabetesom ili hipertenzijom u trudnoći. Mladi pacijenti sa PCOS imaju rizik od kardiovaskularnih događaja, kao što je infarkt miokarda. Štaviše, procenjuje se da oko 40 procenata žena sa PCOS ima visok krvni pritisak, nezavisno od postojanja gojaznosti, objašnjava dr Joksimović.
Dve doktorske disertacije proizašle su upravo iz njihove laboratorije na temu PCOS, u kojima je profesorka Jovana bila mentor. Prva je bila u vezi ispitivanja ekstrakta aronije u eksperimentalnom medelu PCOS, gde su pokazali dobre efekte delovanja ove biljka na reproduktivne, ali i metaboličke karakteristike PCOS. Druga disertacija je imala za cilj da ispita efekte lekova koji se pre svega koriste u terapiji dijabetesa, a koji bi mogli imati potencijal u terapiji PCOS, što su takođe i dokazali.
Dobijene rezultate su publikovali na naučnim skupovima, od kojih posebno izdvaja kongres održan u Tampi, Florida 2023. godine, u organizaciji Internacionalne Akademije za kardiovaskularne nauke.
Pomenula je kao veoma važnu i saradnju sa profesorima iz Winpega, Kanada, prof. Lorrie Kirchenabaum i prof. Inna Rabinovic Nikkitin, koji su zainteresovani za njihove eksperimente i PCOS model koji istražuju.
Rizik i kod muškaraca
Kod velikog broja žena koje boluju od ove bolesti od adolescencije pa sve dok ne završe reproduktivni period, mnogo vremena prođe kada prvi put prepoznaju simptome, do trenutka kada dobiju dijagnozu i eventualno terapiju. Podaci iz literature kažu da dve godine prođe od kada se pacijent prvi put javi lekaru do trenutka kada definitivno dobije neke efekte terapije. Ona je takva da se ne mogu očekivati rezultati nakon mesec-dva, već je potrebno da prođe nekoliko meseci da bi se videli prvi efekti terapije. Uz to, pristup mora biti personalizovan, jer svaki pacijent ima i svoje pridružene bolesti i stanja, a svako ima različit način života.
Treba savetovati pacijente da promene stil života, uvedu fizičke aktivnosti i izbalansiraju ishranu. Lekar specijalista će prepisati odgovarajuću terapiju u zavisnosti od toga da li pacijentkinja želi da ostane u drugom stanju ili želi samo da reši svoje probleme sa ciklusom.
Sa druge strane, pacijenti se moraju posmatrati sa velikom pažnjom i pratiti duži vremenski period zbog toga što postoji povećan kardiovaskularni rizik, zbog povećanih nivoa muških polnih hormona, jer podaci ukazuju da se tek u menopauzi ispoljavaju neki simptomi kardiovaskularnog oboljenja, neprepoznati na vreme, koji su započeli u doba adolescencije i reproduktivnog perioda kod žena sa hormonskim disbalansom, koje se nisu na vreme javile lekaru ili nisu dobile adekvatan tretman.
Profesorka Jovana napominje da ova bolest ima jednu jaku genetičku pozadinu, što su dokazale brojne studije. Naime, kćerke čije su majke imale sindrom policističnih jajnika imaju veliku šansu da se razvije i kod njih ovaj sindrom.
– Interesantno je, a pominje se u nekim poslednjim radovima, da postoji muški ekvivalent PCOS , odnosno da će muški potomci žena koje su imale PCOS razviti metabolički sindrom, dakle, imaju povećanu šansu da razviju gojaznost, hipertenziju, poremećaj metabolizma lipida i u povećanom su riziku za nastanak nekih kardiovaskularnih bolesti, kaže Jovana, dodajući da je genetika nešto na šta ne možemo mnogo da utičemo, ali zato možemo na ostale faktore okruženja, kao što su ishrana, redovan san, redovna fizička aktivnost, uravnoteženi način života.
ISPITIVANJE BILJNIH EKSTRKATA
Aronija dobar potencijal
Kod antioksidativne suplementacije koju su do sada ispitivali u laboratoriji profesorka dr. Jovana Joksimović Jović izdvojila je crnu aroniju i ekstrakt ove biljke, koji sadrži visoku količinu polifenola. Ispitivana je više puta na različitim anomalnim modelima u metaboličkom sindromu, a takođe i kod pacijenata na hemodijalizi, kod sportista različitog profila. Prvi put u i svetu su dokazali da ova biljka ima jako dobar potencijal u regulaciji hormonskog statusa i u regulaciji metaboličkog aspekta kada je reč o PCOS-u.
– Primenjivali smo ovu biljku tokom četiri nedelje i rezultate koje smo dobili publikovali smo u jednom prestižnom međunarodnom časopisu. Taj rad je dosta citiran kao i ovi drugi vezani za PCOS. Ispitivali smo i neke druge biljne ekstrakte i dobili smo dobre preliminarne rezultate. Primena sremuša u ovoj patologiji i drugih biljaka poznatih u narodnoj medicini nije do sada ispitivana u laboratorijama i ne postoje dokazi u vidu naučnih publikacija. To je konkretno i biljka sjeruša, koja ostvaruje dobre efekte kod žena koje imaju probleme sa hormonskim statusom i sa menstrualnim tegobama. U toku su tri doktorske dosertacije za izučavanje redoks ravnoteže u kardiovaskularnim i metaboličkim poremećajima i očekujemo jako dobre rezultate, s obzirom da su nam preliminarni rezultati obećavajući, zaključuje profesorka Jovana.
Piše: Elizabeta Jovanović
14 коментара
E dosta vise sa tim Jakovljevicevim pulenkama…svima su se smucile u Kragujevcu
Kako bi bilo lepo kada bi vratili kulturu i kolegijalnost u struku.Na žalost, politika nam je zatrovala sve a trovači su neumorni i nastavljaju dalje.Doktorku lično uopšte ne poznajem, rođena je kada sam bio apsolvent na medicinskom fakultetu na kome koleginica sada predaje, ali je biografija impresivna a naučni doprinos meren Hiršovim indeksom sve govori. Mnogi doktoranti sa temama koje izazivaju podsmeh i koje su bez ozbiljnog naučnog doprinosa bilo na kliničkom ili istraživačkom polju mogu joj samo zavideti.Ne bih dužio ali nemojmo kaljati sve oko sebe, već što bi rekao Džiboni u svojoj pesmi Drvo, svakog dana recite sebi stih iz te pesme „učini me boljim Bože“… Ne bih komentarisao politiku odabira na katedrama ali vratimo malo kulture u nekada časnu profesiju koju obavljamo … Svima sve najbolje, a studentima maksimalna podrška jer oni su budućnost…
U celoj situaciji oko pritisaka na Fakultet odjednom je ova sad bitna i vazna a narocito kome je bila mentor. Sve u rezimi Jakovljevicz koji trguje sa doktoratima
Експанзија штампања Др, Мр … звања. Све то плагијатори. Некада давно требале, не године рада, већ деценије до тога. А познато нам како функционисао универз. у Приштини, ко год није могао да се упише на факултете ван КиМ, та о имао добродошлицу, а што јадније по Србију добијали посао. Све урушено.
Svuda s su se uvalili ti Kosovari. Imaju veoma jake veze i mnogo para.
I sto si sad to napisala? Šta imaš od toga da pljujes po svom narodu?
Pljuju je jer je to istina dosli kosovari sa a parama pa pokupavli diplome kod Jakovljevica niko nije doktorirao na znanje vec potplatili i muljalu. kosovari prednjece jer su imali pare aposten i pametan svet mora da ide u inostranstvo da pere sudove
Zato su i pobunje studenata da vise nema ovog skandala i bruke
Kako je „dirljiv“ ovaj tekst…prosto covek da zaplače…ali nad sudbinom ove drzave sa ovakvim „genijalcima“ kojima je mentor bio najveći „prodavac magle“.
Ovaj fakultet trenutno završavaju vezare, sns stručnjaci i ostali blago retardirani za pare.
Tacno tako
Pogledajte samo imena ljudi koji su prosli kroz veze Jakovljevica pa ce sve biti jasnoi koliko njih je na istoj temi doktoriralo sve to treba ponistiti i proveriti konto Jakovljevica i njegove stanove u Bg
Nisam iz ove priče…ali rečenica u tekstu „A kako to sve postiže – ni njoj samoj nije jasno“ zvuci zaista jadno, mada realno puno govori.
Sram vas bilo sve do jednog ,,ološi! Rad i uspeh nikada ne prastate, devojka je prva liga, naučnik prve klase…
Ovde se uspeh ne prašta… Ako si uspešan ti si ili SNS-ovac, ili Kosovar, ili nečija ljubavnica, ili dete nekog uticajnog, ili si sa kupljenom diplomom… Ja poznajem ovu porodicu, poznajem … Mogu reći da su to pošteni i vredni ljudi, koji su sve stekli svojim znanjem, to su vrlo su skromi i pošteni ljudi… Ali opet, ovde se uspeh ne prašta…. Za ove komentare, neka vam je na last… I da, SVAKO POLAZI OD SEBE, SVAKO MERI SVOJIM METROM…
Odgovaram na ove komentare sa dubokim razočaranjem. Jovanu lično poznajem, i pored toga što je izvanredna ličnost, njena naučna dostignuća nisu rezultat slučajnosti niti politike, već posvećenosti i truda, i to je nešto što niko ne može umanjiti, a kamoli uzdrmati malicioznim komentarima. Nažalost, zbog ukorenjenog višedecenijskog nezadovoljstva, dozvolili smo da postanemo gori nego što jesmo.