Narodni muzej Šumadije u Kragujevcu organizuje izložbu pod nazivom „Umetnička zaostavština Miloša S. Maksimovića“.
Izložba će biti otvorena u Malom likovnom salonu u utorak, 7. jula, u 13 sati.
Kustos izložbe je Tatjana Milosavljević, muzejska savetnica, istoričarka umetnosti, koja je i autor publikacije „Umetnička zaostavština Miološa S. Maksimovića – slike, crteži, grafike,“ koju je Narodni muzej Šumadije objavio još 2018. godine.
Miloš S. Maksimović je rođen u Kragujevcu 1942. godine. Diplomirao je na Akademiji za likovne umetnosti u Beogradu na slikarskom odseku, u klasi profesora Mila Milunovića i LJubice Sokić, 1968. godine. Radio je kao profesor likovnog obrazovanja u OŠ “Đura Jakšić” u Kragujevcu. Samostalno izlagao u Kragujevcu 1970. godine. Učestvovao na brojnim kolektivnim i grupnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Bio je jedan od osnivača Udruženja likovnih umetnika Kragujevca i njegov sekretar. Član ULUS-a od 1971. godine. Objavljivao je tekstove o slikarstvu, posebno o likovnoj kulturi u Kragujevcu, likovnom stvaralaštvu tzv. kragujevačkog kruga – i bio vrlo pristrasan. Pisao je i poeziju. Izgubio je život nesrećnim slučajem 1973. godine.
Direktan darodavac jednog velikog dela umetničkog opusa ovog umetnika je njegova majka Dora Pilković Petani. U njenom domu kustosi Odeljenja za istoriju umetnosti Narodnog muzeja Kragujevac Spomenka Kovačić Gužvić i Tatjana Milosavljević pregledale su i popisale sve što je Dora Pilković Petani želela da pokloni Muzeju. Nakon svega, došli smo do broja koji se zvanično vodi kao Umetnička zaostavština – Legat Miloša S. Maksimovića – 226 slika ( 24 ulja na platnu, ostalo su akvareli, pasteli, gvaševi …. ) i 324 crteža i grafika. Ukupno je preuzeto i Muzej čuva – 550 predmeta- 548 ulja, pastela, akvarela i crteža, kao i kutija za boje i paleta. Iako je profesionalno bio aktivan tek deceniju – od početka 60ih godina do smrti 1973. godine, Miloš S. Maksimović je ostavio raznovrstan i brojno veliki opus.
Tematski, najviše se bavio – portretom, autoportretom, mrtvom prirodom, pejzažom, kragujevačkim motivima , …..dok je u smislu tehnika primenjivao najviše akvarel, ulja na platnu ili na lesonitu, gvaš, pastel.
U legatu, uz 24 ulja na platnu i lesonitu, ima najviše akvarela i crteža, kao i manji broj gvaševa i pastela. Figura i priroda su glavne teme njegovog interesovanja. Uz najbrojnije raznovrsne portrete (devojaka, dece, poznatih Kragujevčana…) prisutni su pejzaži (seoski i urbani, posebno kragujevački), kao i enterijeri i mrtve prirode. Crteži su rađeni – olovkom, ugljenom, flomasterom, tušem, mastilom , čak i hemijskom olovkom.
Izložba će biti otvorena do 25. avgusta 2026. godine.
