Close Menu
  • Aktuelno
  • U žiži
  • Grad
  • Društvo
  • Politika
  • Kultura
  • Sport
  • Projekti
  • Donacije
  • Kontaktirajte nas
  • Marketing
Novo na sajtu

KRAGUJEVAČKE U PRODAJI: Novi broj pred čitaocima!

август 5, 2026

NOVA: Vidljiva promena političkog raspoloženja – Slično je bilo uoči petooktobarskih promena

август 5, 2026

PROLEGOMENA ZA NOVI POČETAK: Pod znakom Istočnog pitanja (9)

август 5, 2026
Facebook
  • Online Magazin
  • Marketing
  • Donacije
  • Kontaktirajte nas
Facebook Instagram
Kragujevačke novine
  • Aktuelno
  • U žiži
  • Grad
  • Društvo
  • Politika
  • Kultura
  • Sport
  • Projekti
Kragujevačke novine
Vi ste na: Home»Aktuelno»ČEGA SE PLAŠE AUTOKRATE: Seljak je lukaviji od malograđanina
Aktuelno

ČEGA SE PLAŠE AUTOKRATE: Seljak je lukaviji od malograđanina

Kragujevačke novineBy Kragujevačke novineсептембар 26, 2024Нема коментара5 Mins Read
Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email
669vucic Mleko
Share
Facebook Twitter LinkedIn Pinterest Email
Radar

Mihel Anhel Asturias je bio veliki gvatemalski književnik, koji je 1967. godine dobio Nobelovu nagradu, još pre latinoameričkog buma u književnosti, te nije toliko poznat. Asturias je odrastao u vreme diktatora Kabrere, te je dobro poznavao tu vrstu vladavine i opisivao ju je u svojim knjigama, od kojih izdvajamo „Zelenog papuˮ, roman u kome on prikazuje diktatora koji se patološki boji smrti, ne može da gleda sahrane kad prolaze, a kamoli da odaje počast svojim preminulim saradnicima. Taj detalj se pamti pošto je veoma psihološki zasnovan. Jer, diktator je svemoćan u svojoj zemlji, može šta hoće da uradi sa bilo kim, ali je i dalje smrtan, smrt ne može da pobedi.

Zadrti komunisti i sada pričaju kako je Staljin bio komunistički asketa – spavao je na vojničkom krevetu, a ustvari on se bojao da mu se atentator ne sakrije ispod normalnog, građanskog kreveta, te je koristio vojnički, pošto se on sastoji od nekoliko metalnih šipki, te je teže sakriti se ispod njih. Ima ona priča koja je deo komunističkog folklora da je Staljin, u vreme rezolucije Inforbiroa, stalno slao atentatore da ubiju Tita. Posle nekoliko neuspelih pokušaja Tito je diplomatskim kanalima poručio Staljinu da prestane da šalje atentatore, jer ako on pošalje atentatore to će da bude samo jednom (bio je blefer, kao da je bio Srbin). Onda su prestali ti pokušaji atentata na Tita.

Hitler, na koga je vršeno mnogo bezuspešnih atentata više se bojao Musolinijeve sudbine (Musolinijev leš je, zajedno sa lešom njegove ljubavnice Klare Petači, pošto su ih streljali italijanski partizani, naglavačke obešen na trgu u Milanu, gde se narod iživljavao nad njima), te je naredio da spale njegovo i telo Eve Braun, kada su izvršili samoubistvo 1945. godine.

Daćemo vam jednu priručnu definiciju vladavina u 20. veku: demokratski izabran predsednik jeste neko ko, pošto ga izaberu, vlada četiri-pet godina i potom, eventualno, bude izabran na još jedan mandat, posle koga piše memoare, silazi sa javne scene. Diktator je neko ko bude jednom izabran i onda vlada do kraja života.

I naš autokrata se boji da ga ne ubiju (setite se samo svih fabrikovanih pretnji), ali se još više boji sudbine svog prethodnika u autoritarizmu. Predsednik Vučić se kao zmije u procepu boji Miloševićeve sudbine. Zato je priredio onaj osmočasovni šou u Ljuboviji. Jer, da parafraziramo Miloša Obrenovića, ako se narod šeta „popuštajˮ, pošto ne želiš da te proteraju kao Miloševića.

Opozicija je požurila da taj događaj proglasi za debakl, jer je tamo bilo elemenata SNS-ovske kuhinje: odabrani sagovornici i iz redova SNS-a i iz opozicije, predsednikovo patroniziranje, naročito opozicionih sagovornika, sa tom razlikom što nije bilo potpunog moralnog ubijanja oponenata, tipa „ljudske sramoteˮ. Pored toga, ostavljen je prostor za neke pregovore sa predstavnicima Rio Tinta, te narod nije stavljen pred neopozive odluke neprikosnovenog oca nacije (TATA SERBATA), već ima fingiranje dijaloga. Već smo pričali o tigru koji se pretvorio u malu macu! Plaši se on razvoja događaja, pošto je svestan da pobuna protiv Rio Tinta nije kao prethodna masovna okupljanja, jer se tu digla kuka i motika.

Srbija je, da parafraziramo Desanku Maksimović, jedna zemlja malograđana na brdovitom Balkanu. Jer smo mi iz istorijskih razloga preskočili prirodan put formiranja građanskog sloja (što se veoma pregledno prikazuje u romanu „Traganje za iščezlim vremenomˮ Marsela Prusta). Naime, visoka buržoazija uči se ponašanju kopirajući plemstvo koje gubi svoju političku moć, dok sitna buržoazija imitira krupnu buržoaziju i tako sve do radničke klase. Znate onu priču o tome kako je postala reč „snobˮ. Kad je visoka buržoazija počela da školuje svoju decu na Oksfordu i Kembridžu postojao je običaj da se uz imena studenata pišu plemićke titule, na primer, Džon Klejton, lord Grejstok, a uz imena pripadnika buržoazije pisalo je sine nobility, bez plemstva, pa je onda to skraćeno u „snobˮ.

Pošto smo mi ostali bez plemstva posle pada Smedereva 1459. godine, nismo imali od koga da učimo, te se naš građanski sloj formirao od seljaka koji su imitirali trgovački sloj po gradovima. Taj trgovački sloj je imitirao tursko plemstvo (o tome nam svedoči celokupno delo Bore Stankovića), koje je bilo mnogo manje sofisticirano od našeg, a naročito od evropskog. Tako smo dobili malograđanski sloj koji je još uvek dominantan u Srbiji.

Naime, kad ne razumeš nešto, ti ga prezireš (Kjerkegor – „malograđanin prezire ono što ne razumeˮ), pa kako ne znaš i ne razumeš manire plemstva, ti ih samo fingiraš. Šalješ decu na škole, ne razumevajući zašto, a oni ti se vraćaju sa dekadentnim pogledom na svet, a da pre dekadencije nisu prošli ni kroz jednu civilizacijsku fazu. Tako se formira „građanskiˮ sloj, koji je samo obrisao ono „maloˮ u „malo-građaninˮ. Ipak se tu nađu pojedinci koji počinju da traže nešto više od puke forme, počinju da čitaju, da pišu i formiraju tanku pokoricu stvarno građanskog, koje je slabo, neshvaćeno, zahvaćeno „zapadnjačkom rekomˮ.

Dakle, ovo nije građanska Srbija s kojom su malograđani okupljeni oko SNS-a dosad brisali patos. Jer će lukavi malograđanin (a suština lukavstva je da samo gleda svoj interes) uvek da prevede žednog preko vode i najumnijeg građanina. To je, „treći staležˮ, seljačka Srbija sa kojom veliki manipulator dosad nije imao potrebe da se obračunava, a seljak je lukaviji od malograđanina. I ma koliko delovao samuvereno, a uspeva da odglumi nadmoć, jer autokrata svoju snagu dobija od vere naroda u njega (on još uvek veruje da je ima, mada instiktivno oseća da je ona poljuljana), on sve više gubi tlo pod nogama. Zato je u nebranom grožđu i spasava ga jedino to što po Ustavu nema pravo da se više kandiduje za predsednika, jer bi njegova pobeda 2027. bila dovedena u pitanje.

Piše: Vladimir M. Ristić

Svetsko Prvenstvo 2026
Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email
Previous ArticlePU KRAGUJEVAC: Od sada automatska detekcija prekoračenja brzine u Batočini
Next Article KRENI – PROMENI: Kako je „Vodovod“ odgovorio na pitanja o kvalitetu vode
nenadkgr77
Kragujevačke novine
  • Website

Related Posts

KRAGUJEVAČKE U PRODAJI: Novi broj pred čitaocima!

август 5, 2026

NOVA: Vidljiva promena političkog raspoloženja – Slično je bilo uoči petooktobarskih promena

август 5, 2026

Počinje toplotni talas: Narednih 12 dana veoma visoke temperature – danju 40, noću 26 stepeni

јул 30, 2026
Leave A Reply Cancel Reply

Grad

UGROŽENA BOGATA FLORA I FAUNA U ŠUMARICAMA: Nezaštićena priroda Spomen parka

август 2, 2026250

KOLIKO JAVNO STAMBENO PREDUZEĆE DUGUJE „ENERGETICI”: Naplaćeno, pa zadržano

јул 31, 202686

KOMUNALNI PROBLEM KOJI JE ZA NADLEŽNE „NEREŠIV”: Ima li nade za Nadeždu

јул 28, 2026300

PISMA ČITALACA: Kad samousluga uzurpira trotoar…

јул 27, 2026510
Radar
Svetsko Prvenstvo 2026
Društvo

TALASANJA NA KRAGUJEVAČKOM UNIVERZITETU: Kako rade naprednjački „pipci”

Kragujevačke novineаприл 22, 2025

Dok kragujevački studenti guraju svoju priču i istrajavaju na ispunjenju zahteva upućenih institucijama sistema, između…

DR JOVANA JOKSIMOVIĆ JOVIĆ, PROFESORKA FAKULTETA MEDICINSKIH NAUKA: Predodređena za nauku i note

март 28, 2025

OSOBE SA TREĆIM STEPENOM INVALIDNOSTI BRIGA PORODICE: Ni socijalna pomoć, ni pravo na rad

јул 2, 2024
Zapratite nas
  • Facebook
  • Twitter

Email: redakcija@kragujevacke.rs
Telefon: 333-111
Telefon: 333-116
Telefon: 337-326

Facebook Instagram
O nama

► Osnivač i izdavač „Javnost” d.o.o., Kragujevac, Branka Radičevića 9
► Direktor Gordana Božić
► Glavni i odgovorni urednik Miroslav Jovanović
► Registarski broj medija: IN000304

© 2026 Kragujevačke novine. Izrada CMS Solutions.
  • Politika privatnosti
  • Uređivačka koncepcija
  • Impresum

Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.