Tri godine traje pravna borba Olivere Štrbac Stanišić koja tvrdi da je oštećena na konkursu za izbor u zvanje vanrednog profesora za oblast Slikarske tehnike na Filološko-umetničkom fakultetu (FILUM) Univerziteta u Kragujevcu. Kako navodi, nije primljena iako je imala 201,8 bodova, u odnosu na izabranu kandidatkinju Milenu Belenzada koja je ostvarila 63 boda. I pored značajne razlike u bodovanju, Komisija je jednoglasno predložila izbor kandidata sa manjim brojem bodova, pozivajući se na tzv. diskreciono pravo. Štrbac je uverena da je na javnom konkursu bila favorizovana kandidatkinja kojoj je to bio i reizbor.
Krenula je u pravnu borbu detaljno analizirajući kriterijume za bodovanje, konkursnu dokumentaciju kandidata, izveštaje Komisije, kao i njen sastav i rad članova. Uočila je brojne nepravilnosti i šire od konkretnog konkursa, zbog čega izražava sumnju da je reč o „mehanizmu zloupotrebe i institucionalnog prikrivanja”. Žalbe, tužbe i prijave uputila je Univerzitetu, Upravnom sudu, Tužilaštvu, Zaštitniku građana, Agenciji za sprečavanje korupcije, Ministarstvu prosvete, Nacionalnom telu za akreditaciju (NAT) i Vladi Srbije.
Greške u „računuˮ
– Na sastanku u NAT-u su me pitali šta želim da postignem? Rekla sam – odgovornost svih onih iz akademske zajednice koji su učestvovali u nepravilnostima. Oni koji čine takve stvari ne mogu da budu članovi akademske zajednice, da je predstavljaju i potpisuju njena dokumenta. To je nedopustivo, jer generacije koje dolaze oblikuje upravo ta akademska zajednica. Deca koja dolaze stoje ispred akademske zajednice s punim poverenjem, kaže za „Kragujevačkeˮ Olivera Štrbac Stanišić.
Među nepravilnostima na konkursu, kako navodi Štrbac Stanišić, je i umanjenje bodova za najmanje 88 u odnosu na dokumentovane rezultate. Navodi da je napravljena računska greška u bodovanju njenih Grupnih međunarodnih izložbi, te je dobila osam bodova manje, pošto je ispalo da je „16 puta četiri 56”. Ona ističe da nisu potpuno evidentirane njene umetničke aktivnosti u odnosu na dokumentaciju, umesto 12 samostalnih izložbi upisana je samo jedna, a umesto 53 u kategoriji Domaće grupne izložbe 29.
Štrbac smatra da su podaci o izabranoj kandidatkinji netačno prikazani u izveštaju Komisije. Navedeno je da ona ima 16 aktivnosti u mentorstvu ili u komisijama za odbranu master radova, a iz dokumentacije se vidi samo jedna. Štrbac ističe i da je neregularno to što je drugoj kandidatkinji, diplomiranom vajaru, ponovo bodovana magistratura sa tri boda, pošto je to već jednom urađeno prilikom njenom prvog izbora u zvanje 2018. godine. Štrbac navodi da se Komisija pozvala na „diskreciono pravo” i prednost dala drugoj kandidatkinji zbog „bogatog pedagoškog iskustva” u visokoškolskoj ustanovi, iako to nije bio kriterijum za izbor.
Ona je uverena da je izbor Belenzade na konkursu 2023. bio protežiran, a tu tvrdnju, dodaje, potkrepljuje jedna najava takvog ishoda.
– Mesec dana pre raspisivanja konkursa, na sednici Veća Odseka za primenjenu i likovnu umetnost (17. januara 2023), šef Odseka dr umet. Vladimir Ranković je izjavio da je reč o „ponovnom izboru Milene Belenzadaˮ. Ova izjava, evidentirana u službenom zapisniku, ukazuje na postojanje unapred formiranog stava o ishodu postupka, što je nespojivo sa prirodom javnog konkursa i principima jednake dostupnosti radnih mesta pod jednakim uslovima, objašnjava Olivera Štrbac Stanišić.
Ona konstatuje i da je „razvojni put” Belenzade do mesta vanrednog profesora FILUM-a bio „praćen konstantnim učešćem istih lica u konkursnim komisijama”. Ističe da je predsednik Komisije na poslednjem konkursu 2023. godine mr Slobodan Marinković, kako ocenjuje, u sukobu interesa, jer je i član Veća za umetničke oblasti na Univerzitetu, koji je odlučivao o njenog žalbi zbog nepravilnosti na konkursu.
Senat dva puta odbio žalbu
Zbog „mase” nepravilnosti Olivera Štrbac Stanišić podnela je žalbu na odluku Komisije koju je Senat Univerziteta odbacio kao neosnovanu i u potpunosti prihvatio mišljenja i obrazloženje Veća za umetničke oblasti, čime je potvrđen izbor Belenzade na mesto vanrednog profesora Slikarske tehnike na FILUM-u.
Protiv takve odluke Senata Štrbac je pokrenula upravni spor koji je okončan posle dve i po godine, krajem decembra 2025. Sud je poništio odluku Senata i predmet vratio na ponovno odlučivanje.
Kako navodi Štrbac, iako je sud izričito ukazao na povrede pravila postupka, Senat nije promenio svoju odluku.
Takvo postupanje Senata, smatra ona, suprotno je Zakonu o upravnim sporovima, kojim je izričito propisano da je organ dužan da postupi u skladu sa pravnim shvatanjem suda i primedbama iz presude, da otkloni utvrđene nedostatke i donese novu, zakonitu i obrazloženu odluku.
– Senat Univerziteta u Kragujevcu je u ponovljenom postupku odlučivanja izvršio svesno i umišljajno izigravanje pravosnažne sudske presude, čime se potvrdilo da se postupanje i funkcionisanje Senata Univerziteta održava na nivou parainstitucionalnog ,,običajnog pravaˮ i koncepta ,,države u državi”, dok se obim, kontinuitet i težina počinjenih prekršaja nalaze duboko u zoni Krivičnog zakonika Republike Srbije, ocenjuje Štrbac.
Zbog „izigravanjaˮ presude Upravnog suda, odnosno nepostupanje po njegovom rešenju, ona je podnela novu tužbu.
Štrbac se obratila i Ministarstvu prosvete, a prosvetna inspekcija je posle sprovedenog vanrednog nadzora postupka za izbor u zvanje vanrednog profesora ocenila da je procedura sprovedena u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju.
O svom „slučajuˮ Štrbac je obavestila i Zaštitnika građana koji je utvrdio propuste u radu Senata kragujevačkog Univerziteta i Ministarstva prosvete. U njegovim preporukama se od Senata traži da donese novu, na zakonu zasnovanu odluku po žalbi Olivere Štrbac, pridržavajući se primedbi i pravnih shvatanja Upravnog suda. Preporučio je i da Ministarstvo prosvete izvrši nadzor nad radom organa Univerziteta u Kragujevcu, a u vezi sa okolnostima koje su navedene u presudi Upravnog suda.
Tužba tužbu stiže
Olivera Štrbac smatra da su konkursi na kojima je izabrana Milena Belanzada za vanrednog profesora FILUM-a „osvetliliˮ nelegalnu matricu u periodu dugom dve decenije – od 2002. godine, ocenjujući da se radi o „nedvosmisleno nezakonitom izboru na konkursu 2018. sve do reizbora 2023”.
– Takav mehanizam se direktno odnosi i definiše organizovanu trgovinu akademskim zvanjima kroz rotaciju istih lica na ključnim pozicijama odlučivanja, kaže Štrbac Stanišić.
Ona je podnela krivičnu prijavu Tužilaštvu zbog krivotvorenja i manipulacije bodovima u izveštaju Komisije, težak sukob interesa predsednika Komisije i neregularnog izbor kandidata. Na osnovu svojih saznanja ukazuje i na „institucionalnu aktivnost u prikrivanju nezakonitosti” i „sistemski mehanizam i dugogodišnju praksu lažiranja kadrovskih izbora na FILUM-u i Univerzitetu u Kragujevcu”.
Štrbac kaže da je u Višem javnom tužilaštvu u Kraljevu u toku predistražni postupak po objedinjenim krivičnim prijavama Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije. Među prijavljenima su rektor Univerziteta u Kragujevcu Vladimir Ranković, generalni sekretar Marko Lukić, prorektorka za naučnoistraživački rad, predsednica Odbora za profesionalnu etiku Univerziteta u Kragujevcu, šef Odseka za primenjenu i likovnu umetnost FILUM-a, predsednik Komisije FILUM-a i dr.
Tužbe su podnete i protiv dve osobe iz Ministarstva prosvete Višem javnom tužilaštvu u Beogradu.
Poslednji Oliverin korak je prema Vladi Srbije, Savetu za borbu protiv korupcije. Ona traži hitan prijem povodom „sistemske korupcije, organizovanog administrativnog inženjeringa i kružne sabotaže pravosudnog sistema Republike Srbije od strane Univerziteta u Kragujevcu i organa kontrole Ministarstva prosvete, Agencije za sprečavanje korupcije i Nacionalnog tela za akreditaciju”.
Piše: Gordana Mirović
