Close Menu
  • Aktuelno
  • U žiži
  • Grad
  • Društvo
  • Politika
  • Kultura
  • Sport
  • Projekti
  • Donacije
  • Kontaktirajte nas
  • Marketing
Novo na sajtu

SKC KRAGUJEVAC OD PRVOG DANA PODRŽAO STUDENTE: Mi smo studentska oaza

новембар 22, 2026

VATERPOLO: Radnički protutnjao Šapcem

новембар 22, 2026

TANOVIĆ: Vučićeva izjava o odlasku Stelantisa je ili širenje panike ili manipulacija

новембар 22, 2026
Facebook
  • Online Magazin
  • Marketing
  • Donacije
  • Kontaktirajte nas
Facebook Instagram
Kragujevačke novine
  • Aktuelno
  • U žiži
  • Grad
  • Društvo
  • Politika
  • Kultura
  • Sport
  • Projekti
Kragujevačke novine
Vi ste na: Home»Društvo»TODORČEVO – VIŠE HILJADA GODINA ISTORIJE NA JEDNOM MESTU: Arheološko blago Kragujevca ne sme da nestane
Društvo

TODORČEVO – VIŠE HILJADA GODINA ISTORIJE NA JEDNOM MESTU: Arheološko blago Kragujevca ne sme da nestane

Kragujevačke novineBy Kragujevačke novineоктобар 6, 20265 коментара8 Mins Read
Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email
Granica Todorcevo
Share
Facebook Twitter LinkedIn Pinterest Email

Todorčevo je jedno od značajnijih višeslojnih arheoloških nalazišta Šumadije. Na lokalitetu su registrovani tragovi starijeg neolita — starčevačke kulture, starijeg gvozdenog doba i rimskog perioda trećeg i četvrtog veka, kao i ostaci kuća, keramike, kamenih i kremenih alatki i drugi arheološki materijal. Dosadašnja istraživanja obuhvatila su samo deo lokaliteta, pa se mora računati sa neistraženim slojevima koji se i dalje nalaze ispod zemlje.

Kragujevac ima snažnu arheološku tradiciju. Milenko Bogdanović ostavio je značajan trag u istraživanju neolita Šumadije, posebno Grivca; Branka Zorbić godinama je približavala praistorijsko nasleđe široj javnosti, dok je dr Marija Kaličanin Krstić u stručnom radu primenjivala savremene metode geofizike i magnetometrije. Poseban podsticaj savremenom istraživanju Todorčeva dat je 2016. godine, kada je Zavod za zaštitu spomenika kulture Kragujevac, u vreme direktora arheologa Marka Grkovića, obnovio saradnju sa Univerzitetom u Pitsburgu i sproveo geofizička snimanja radi preciznijeg utvrđivanja obuhvata lokaliteta.

Grad sa ovakvom stručnom tradicijom ne bi smeo da dozvoli da Todorčevo ostane neistraženo, neprezentovano i potisnuto između industrijskih hala.

Rasparčavanje sajma i lanac pogrešnih urbanističkih odluka: Sudbina Todorčeva ne može se odvojiti od onoga što se tokom poslednje decenije dogodilo sa Šumadija sajmom. Prostor koji je trebalo da predstavlja jedinstvenu razvojnu celinu cepan je, parcelisan i prenamenjivan, čime je postepeno gubio razvojnu rezervu.

Najočigledniji primer je izdvajanje dela sajamske parcele za Vatrogasnu stanicu, iako je za tu funkciju ranije bila planirana druga gradska parcela kod Carine. Time nije samo promenjena namena jednog dela zemljišta, već je presečena prostorna celina Sajma i umanjena mogućnost njegovog širenja kao regionalnog kompleksa.
Istovremeno je ukinuta ranije planirana namena glavne autobuske stanice u širem prostoru Sajma i Todorčeva, čime je izgubljena funkcija koja je mogla neposredno da poveže Sajam, Arheo-park, vizitorski centar i turističke sadržaje. Nestručnim rasporedom industrijskih i poslovnih sadržaja oko Todorčeva stvorena je struktura namena koja je urbanistički konfliktna sa potencijalom lokaliteta.

Nije reč o jednoj izolovanoj odluci, već o lancu pogrešnih urbanističkih odluka čije su se posledice nadovezivale: rasparčavanje Sajma, gubitak glavne autobuske stanice kao integrativne funkcije i uvođenje nekompatibilnih namena oko arheološkog prostora. To je planerska greška sa dugoročnim posledicama i direktnim gubitkom prostornog integriteta i razvojnog potencijala cele zone.

Evropski primeri — arheo-park kao obrazovni i turistički resurs: Evropska praksa pokazuje da arheološki lokalitet u gradu nije prepreka razvoju, već može postati značajan deo obrazovne i turističke ponude.

Steinzeitdorf Randau u Magdeburgu predstavlja neolit kroz rekonstruisane kuće, utvrđenja, alate i prikaze svakodnevnog života, a grad ga istovremeno tretira kao muzej na otvorenom i mesto poseta školskih grupa i turista.

Arheopark Emona u Ljubljani povezuje više rimskih lokaliteta u jedinstvenu gradsku pešačku rutu. Posetilac kroz savremeni grad ulazi u slojeve rimske Emone, dok škole koriste vođene programe, radne listove i terensku nastavu. Na taj način arheologija nije izdvojena iz grada, već postaje deo njegovog identiteta i turističkog kretanja.

Sličan model postoji u Parc Neolític de la Draga u Banjolesu, gde se arheološki park povezuje sa muzejem, školskim programima i interpretacijom praistorijskog života. Ovakvi parkovi povećavaju kulturnu raznovrsnost grada, stvaraju sadržaje za školske ekskurzije i porodične posete i daju turisti dodatni razlog da se duže zadrži u mestu.
2 2Todorčevo ne treba da kopira strane primere, već da primeni isti princip: originalni nalazi, rekonstrukcije, edukacija i turizam moraju biti povezani u jedinstvenu šumadijsku interpretaciju praistorije i antike.

Todorčevo mora postati celovit arheo-park, a ne zona pored hala: Ozbiljan arheo-park nije ograđena parcela sa nekoliko tabli između fabričkih hala. On mora biti kulturni pejzaž — prostor istraživanja, rekonstrukcije, edukacije, rekreacije i turizma.

U središtu kompleksa mogao bi da se nalazi vizitorski centar sa arheološkom postavkom i naučnim i edukativnim sadržajima, a oko njega tematske zone sa rekonstrukcijama, prezentacijom nalaza in situ, eksperimentalnom arheologijom, zelenilom i pešačkim komunikacijama. Arhitektura pri tome mora da proistekne iz arheologije, a ne da joj bude nametnuta.

Redosled mora biti jasan: istraživanje → valorizacija → zaštita → konzervacija → program → masterplan → arhitektonsko-urbanistički konkurs → realizacija.

Ključna mera — proširenje sa oko četiri na oko osam hektara: Za Todorčevo više nije dovoljno samo sačuvati sadašnji obuhvat. Postojeća planska zona od približno četiri hektara suviše je ograničena za formiranje ozbiljnog arheo-parka gradskog i regionalnog značaja. Još veći problem predstavlja ambijent: sa donje strane lokaliteta nalaze se velike industrijske i poslovne hale, pa prostor danas ostavlja utisak arheološke zone pored hala, a ne samostalnog i reprezentativnog kulturnog pejzaža.

Zato jedna od glavnih mera budućeg plana detaljne regulacije Todorčevo mora biti proširenje arheo-parka sa oko četiri na približno osam hektara, prema Ulici Save Kovačevića i u pravcu Šumadija sajma. U zoni koja je danas namenjena poslovanju potrebno je preispitati namenu zemljišta i, nakon arheoloških i planskih analiza, uključiti deo tog prostora u budući park.

3Smisao proširenja nije samo veća površina. NJime se dobija kvalitetniji zeleni ambijent, bolja pristupačnost i prostor za vizitorski centar, rekonstrukcije, edukativne zone, eksperimentalnu arheologiju i pešačke sadržaje, dok se težište parka pomera od postojećih hala ka Ulici Save Kovačevića i Sajmu.

Paralelno je potrebno utvrditi ranije granice zaštite, preneti ih na savremeni katastar, sistematizovati rezultate prethodnih istraživanja i izvršiti geofizičku prospekciju šireg prostora. Na osnovu tih rezultata treba definisati konačan obuhvat, izraditi plan detaljne regualcije i tek potom raspisati konkurs.

Jedna generacija ne sme potrošiti ono što je stvarano hiljadama godina: Todorčevo nije vlasništvo jedne gradske uprave, jedne generacije urbanista ili jednog investitora. Ono je dokument dugog trajanja ovog prostora. Pri tome treba razumeti i potrebu samih Kragujevčana da se ova tema mnogo snažnije promoviše. Među njima postoje brojni entuzijasti, poznavaoci lokalne istorije i istraživači-amateri koji svojim prisustvom na predavanjima, interesovanjem za arheološko nasleđe, javnim inicijativama i podsticanjem novih istraživanja značajno doprinose da Todorčevo, Grivac, Divostin i drugi lokaliteti ne budu zaboravljeni. Ta građanska energija ne može zameniti stručne arheološke institucije, ali može biti važan saveznik nauke i snažan pokretač javne svesti o vrednosti nasleđa Kragujevca.

To je suštinska razlika između urbanizma i prostog raspolaganja zemljištem.

Najveća urbanistička greška nije objekat koji jednog dana možemo srušiti ili rekonstruisati. Najveća urbanistička greška je izgubljena mogućnost razvoja prostora koju više nikada ne možemo vratiti. Todorčevo je čekalo hiljadama godina da ispriča svoju priču. Bilo bi porazno da upravo naša generacija bude ona koja će tu priču prekinuti.

MILOVAN PANTIĆ, ARHEOLOG AMATER
Naseobina stara pet hiljada godina

Kragujevčanin Milovan Pantić je jedan od retkih amatera arheologa koji je zahvaljujući svom entuzijazmu i istraživanjima skrenuo pažnju da je lokalitet Todorčevo, na potezu Strnih žita i Sajmišta, star preko 5.000 godina.

– Na žalost, ovaj lokalitet se sveo sa 30 hektara na svega četiri, s tedencijom da se i dalje krnji parče po parče za potrebe investitora. To bi bilo katastrofalno, s obzirom da se na tom potezu širi industrijska zona i postoji veliko interesovanje graditelja, ocenjuje Pantić.
723milovan PantićOvaj amater već 14 godina proučava stručnu literaturu, posećuje tematske radionice u kojima aktivno učestvuje, ali pet poslednjih godina baš se intenzivno zainteresovao za sudbinu Todorčeva i drugih nedovoljno istraženih zona Šumadije.

– Inspirisao me je eksponat rimskog spomenika u muzeju, pitao sam od kad su Rimljani bili u Divostinu i Drači i od tada sam počeo da istražujem uspon i pad Rimskog carstva. Obilazio sam sve poznate lokalitete gde su bili Rimljani i tako je to krenulo. Zaljubio sam se u vinčansku kulturu, kaže Pantić i akcenat je stavio na šumadijski region.

Žao mu je što je samo stručna javnost upućena i što se to do sada nije iskoristilo za turističku promociju grada jer je to najstarije što imamo da ponudimo.

– Do Todorčeva sam došao slučajno jer sam načuo da tu postoji jedno rimsko utvrđenje na prostoru Strnih žita – Sajmišta – Carine. Pošto sam već imao predznanja gde bi ta naselja mogla da se nalaze, kako izgleda keramika iz tog doba, ja sam zagledao i skupljao kamenje, čistio ga, dok jednog dana nisam našao neki predmet. Odmah sam pozvao svog prijatelja da mu to ispričam i on mi je potvrdio da je to lokalitet Todorčevo. Odmah sam to prijavio muzeju, priča Pantić, koji se zaljubio u tu konfiguraciju terena.

– Od tog momenta istraživao sam zašto su daleki preci izabrali to mesto i tako saznao da su tu ljudi živeli pet hiljada godina pre nove ere.

Voleo bi da bude i deo nekog istraživačkog tima, naravno kao volonter, jer bi to bio veliki izazov za njega, a pre svega veliko zadovoljstvo, budući da bi tako unapredio svoje znanje o arheologiji.

– Naučno je već dokazano da su pre 6.200 godina ovde živeli ljudi, ali malo se to zna sve je u naučnom krugu zatvoreno i malo njih van toga ima te informacije. Neki mogu da se rode na vinčanskom lokalitetu ili delu starčevačke kulture, a da ne znaju istoriju tog lokaliteta. Da znaju, više bi cenili to mesto, kaže Pantić.

Želja mu je da uz pomoć stručnih ljudi i saradnika oformi uruženje arheologa amatera, kako bi bili od pomoći i naučnicima.

URBANISTIČKE GIMNASTIKE
Preskočena državna obaveza

Odlukom Vlade Republike Srbije „O utvrđivanju lokaliteta Todorčevo – Strna žita za arheološko nalazišteˮ, od 17. oktobra 1997. godine, objavljenom u „Službenom glasniku Republike Srbijeˮ, broj 51 od 13. novembra 1997. godine, propisano je da je izgradnja infrastrukture, industrijskih objekata i postrojenja dozvoljena samo uz prethodno obezbeđenje zaštitnih arheoloških iskopavanja i adekvatne prezentacije nalaza, što predstavlja obavezu, a ne mogućnost.

S obzirom na to da su fabrike „Vaker Nojsonˮ i „Jangfengˮ izgrađene u okviru zone arheološkog nalazišta, nepoznato je da li su pre njihove izgradnje sprovedena propisana zaštitna arheološka istraživanja, ko ih je finansirao i izveo, kao i gde su rezultati istraživanja i otkriveni nalazi prezentovani, iako odluka izričito zahteva i prethodna iskopavanja i adekvatnu prezentaciju nalaza.

Piše: dr Aleksandar Rudnik Milanović, arhitekta urbanista, bivši direktor Zavoda za zaštitu
spomenika kulture i autor urbanističkog projekta „Kragujevački sajamˮ

Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email
Previous ArticleVISOKO POZICIONIRANI KRAGUJEVČANI NA STUDENTSKOJ LISTI: Da opravdaju poverenje studenata
Next Article PODRŠKA POLITIČKIH ORGANIZACIJA STUDENTIMA: Zajedno pobeđujemo
nenadkgr77
Kragujevačke novine
  • Website

Related Posts

SEĆANJE – TANJA PAVLOVIĆ: Devojčica koja je želela da menja svet

новембар 22, 2026

DNEVNIK AMERIČKOG PENZIONERA: Generacija kojoj ne treba vođa

новембар 21, 2026

ČEMU SLUŽI RADIO TELEVIZIJA KRAGUJEVAC: Građani plaćaju partijsku propagandu

новембар 19, 2026

5 коментара

  1. Ana
    Ana on октобар 6, 2026 4:29 pm

    Da li je moguće da smo dali strancima da grade na praistorijskom nalazištu ? I na rimskom ? Svi koji su učestvovali u davanju dozvola, a da nisu sprovedena istraživanja, da budu odmah smenjeni i da odgovaraju ! Ili da kažu ko im je tražio da daju dozvole za gradnju strancima !!! A da ne urade kako zakon nalaže ! Bravo za ovaj serijal sa Rudnikom ! Svaka čast, najbolje ste novine ! I to ne u gradu, nego u Srbiji, kakve teme imate !!! Ovo je veća tema i od Generalštaba !!! Treba ovaj skandal da objave svi mediji !!!

    Reply
  2. Sne
    Sne on октобар 6, 2026 5:00 pm

    Narod treba držati u neznanju, dok se i poslednji ar arheiološkog lokaliteta ne pretvori u interes ! Jer, ko je kriv što su praistorijski ljudi hteli da žive baš pored Krsta !!!

    Reply
  3. Gogi
    Gogi on октобар 6, 2026 5:39 pm

    Narod treba držati u neznanju — dok se i poslednji kvadrat arheološkog lokaliteta ne pretvori u interes ! Ko je odobrio fabrike na lokalitetu? Ko je poslušnik koji je rekao da nema potrebe da se rade istraživanja, pre izgradnje hala ! A da je to zakonska obaveza ? Objavite javno uslove za izgradnju Vaker Nojson i odgovorne, koji su dali dozvole , a da arheolozi nisu vršili istraživanja ! Jel može to u Nemačkoj tako !!! Da neki fabrikant, traži od gradonačelnika nekog nemačkog grada , fabriku blizu kružnog toka, a da je to zaštićena zona !!! To je krivično delo kod njih ! A i kod nas !!!

    Reply
  4. Bobi
    Bobi on октобар 7, 2026 6:02 pm

    Treba pitati i da li je neko od političara tražio da se arheološka istraživanja ne rade, a da se ipak da saglasnost za gradnju ? Ako je to urađeno suprotno zakonu, treba utvrditi ko je tražio, ko je odobrio , uslove za izgradnju fabrika bez istraživanja ! Uzmite izjavu od Zavoda !!! Tamo je pravnik direktor ! Pa neka kaže jel su poštovali Zakon i mere iz rešenja o zaštiti Todorčeva !

    Reply
  5. Mica
    Mica on октобар 14, 2026 6:48 pm

    Kako je moguće da neko uzme i proda parcelu koja je namenjena za dalji razvoj Sajma ! Kakve štetočine !!! A tek da na nalazištu izgrade fabrike ! Šta se dešava sa opozicijom ! Juče na Skupštini ni reči o ovome, oni su gradili Sajmište ! Verko po pravili neobavešten !!! A ovo skandal neviđeni ! Kao da rade zajedno !

    Reply
Leave A Reply Cancel Reply

Grad

ČEMU SLUŽI RADIO TELEVIZIJA KRAGUJEVAC: Građani plaćaju partijsku propagandu

новембар 19, 2026

(NE)REŠAVANJE SAOBRAĆAJNIH PROBLEMA: Južna obilaznica – prioritet Kragujevca

новембар 17, 2026

DA LI ĆE BITI LOKALNIH IZBORA: Čekajući Studentsku listu

новембар 15, 2026

STUDENTI PROZIVAJU: Na Medicini nešto nije zdravo

новембар 13, 2026
Društvo

DR JOVANA JOKSIMOVIĆ JOVIĆ, PROFESORKA FAKULTETA MEDICINSKIH NAUKA: Predodređena za nauku i note

Kragujevačke novineмарт 28, 2025

Profesorka Jovana Joksimović Jović rođena je 1987. godine u Kosovskoj Mitrovici, gde je kao „vukovac”…

DISCIPLINSKI POSTUPCI PROTIV PROFESORKE SUZANE ROGAN: Pakovanje otkaza zbog podrške maturantima

јун 15, 2025

URBANA OBNOVA KRAGUJEVCA: Tri rane u gradskom jezgru

новембар 4, 2026
Zapratite nas
  • Facebook
  • Twitter

Email: redakcija@kragujevacke.rs
Telefon: 333-111
Telefon: 333-116
Telefon: 337-326

Facebook Instagram
O nama

► Osnivač i izdavač „Javnost” d.o.o., Kragujevac, Branka Radičevića 9
► Direktor Gordana Božić
► Glavni i odgovorni urednik Miroslav Jovanović
► Registarski broj medija: IN000304

© 2026 Kragujevačke novine. Izrada CMS Solutions.
  • Politika privatnosti
  • Uređivačka koncepcija
  • Impresum

Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.

Kragujevačke

Podrži Kragujevačke. Doniraj!

”

Podržite nezavisno novinarstvo
i opstanak naše redakcije.

Doniraj