Close Menu
  • Aktuelno
  • U žiži
  • Grad
  • Društvo
  • Politika
  • Kultura
  • Sport
  • Projekti
  • Donacije
  • Kontaktirajte nas
  • Marketing
Novo na sajtu

BORBA ZA ŽIVOT: Paradajz koji prkosi suši

септембар 9, 2026

SLUŽBENA PUTOVANJA GRADSKIH FUNKCIONERA: Put oko sveta o trošku budžeta

септембар 9, 2026

SRBIJA U OGLEDALU: Daltoni ponovo jašu

септембар 8, 2026
Facebook
  • Online Magazin
  • Marketing
  • Donacije
  • Kontaktirajte nas
Facebook Instagram
Kragujevačke novine
  • Aktuelno
  • U žiži
  • Grad
  • Društvo
  • Politika
  • Kultura
  • Sport
  • Projekti
Kragujevačke novine
Vi ste na: Home»Kultura»„ISTORIJA SRPSKE POEZIJE KOSOVA I METOHIJE 1951-2022” ALEKSANDRA B. LAKOVIĆA: Deo matičnog pesništva
Kultura

„ISTORIJA SRPSKE POEZIJE KOSOVA I METOHIJE 1951-2022” ALEKSANDRA B. LAKOVIĆA: Deo matičnog pesništva

Kragujevačke novineBy Kragujevačke novineјун 10, 2024Нема коментара3 Mins Read
Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email
Aleksandar Laković
Share
Facebook Twitter LinkedIn Pinterest Email
Radar

U izdanju Doma kulture Gračanica objavljena je knjiga „Istorija srpske poezije Kosova i Metohije 1951-2022” Aleksandra B. Lakovića. Po autorovim rečima, 1951. godina je nezvanično prihvaćena kao godina stvaranja modernog pesništva na tlu Kosmeta jer tada izlazi zbirka pesama „Senke” Rada Nikolića.

U knjizi-monografiji koja broji skoro hiljadu stranica prokomentarisani su svi pesnici koji su u naznačenom vremenskom intervalu objavili makar jednu pesničku zbirku. Ukupno ih je 280.

– O vrednijim pesnicima, obimnijeg pesničkog opusa, napisao sam eseje, a o pesnicima čiji kvalitet nije iznad prosečnog ispisao sam kraće kritičko-književne komentare. Dakle, predstavio sam njihove bitne umetničke vrednosti i odrednice i sadržaj njihovog pesmovanja, a naročito osobenosti kojima se izdvajaju iz horskog pevanja, kaže Laković, koji je na ovoj monografiji-antologiji radio više od 40 godina.

Takođe, on podseća da je kosovsko-metohijski prostor pripadao Staroj Srbiji (književnik, ratnik i ostrašćeni rodoljub Miloš S. Milojević govorio je „Prava Srbija”). Preimenovan je posle Drugog svetskog rata u Kosovo i Metohiju.

Laković nije izostavio ni one koji su u komunističko doba osuđivani, proganjani i brisani sa pesničke liste: Momčilo Jokić, Miloš Ostojić, Dragiša Murganić…

– Uvrstio sam i one koji su kraći vremenski period živeli na tlu Kosova i Metohije i integrisali se u književne tokove, većina njih su i objavili zbirke u Prištini ili su tematski ostali privrženi Kosovu: Čedo Vuković, Radonja Vešović, Vukman Otašević, Miroslav Đurović, Milica Kralj, Kaja Penčić-Milenković, Milan Mirić…, navodi autor.

Laković napominje i da, iako se ova njegova „istorija” zove „Istorija srpske poezije Kosova i Metohije 1951-2022”, kriterijum za nju nije nacionalno ili versko opredeljenje, već jezik kojim se piše.

– Zato su u nju uvršteni i pripadnici romske, bošnjačke i goranske zajednice koji su svoje pesničke zbirke često štampali i na srpskom jeziku, pored maternjeg, ističe on.

Poezija stvarana na tlu Kosova i Metohije, po Lakovićevom sudu, je izuzetno kvalitetna i bila je deo matične srpske poezije. Svedoci za takvu tvrdnju su pesnici kao što su Radovan Zogović, Dušan Kostić, Libero Markoni, Rade Nikolić, Lazar Vučković, Rade Zlatanović, Alek Vukadinović, Velimir Milošević, Božidar Milidragović, Slobodan Vukanović, Darinka Jevrić, Ratko Popović, Radomir i Radosav Stojanović, Blagoje Savić, Miraš Martinović, Dragomir Kostić, Živojin Rakočević, Predrag Jašović…

To čine i mlađi vredni pesnici Žarko Milenković, Aleksandra Jovičić DŽinović, kao i dva upokojena pesnika Aleksandar Simović i Ivan Ranković.

– Ključni motiv i potencijalna mogućnost ove „Istorije” jeste da se predstavi celokupno pesničko stvaralaštvo na srpskom jeziku na prostoru Kosmeta, koje je aksiološki izuzetno vredno, raznoliko, samosvojno, originalno, moderno, od rime do naučne fantastike, od arhaizovanosti do fantazmogorije, od istorizacije do misaonosti, od ontološke do identitetske problematike, od prorokovanja ugroženosti srpskog življa do svedočenja apokalipsi neslućenih razmera i dimenzija, zaključuje Aleksandar B. Laković, dodajući da su njeni i jezički potencijal i stilski obrasci na zavidnom i autentičnom nivou.

Piše: Zoran Mišić

 

Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email
Previous ArticlePRAZNIČNO MUDROVANJE: Kod bake na ručku
Next Article LETNJA SIMFONIJA na Svetski dan muzike
nenadkgr77
Kragujevačke novine
  • Website

Related Posts

HUMANITARNA PREDSTAVA „BARD TEATRA”: Premijera za lečenje Lane Andrrić

август 28, 2026

SA POLAZNICIMA FILMSKE RADIONICE (FRKA): Prvi koraci za buduće stvaraoce

август 10, 2026

MLADI TALENTI – VIOLISTKINJA NIKOLINA TOMIĆ: Volela bih da budem koncertna umetnica

август 4, 2026
Leave A Reply Cancel Reply

Grad

SLUŽBENA PUTOVANJA GRADSKIH FUNKCIONERA: Put oko sveta o trošku budžeta

септембар 9, 2026

POSLE REKONSTRUKCIJE ULICE MILOVANA GUŠIĆA: Bulevar koji Kragujevac još čeka

септембар 7, 2026

MODERNIZACIJA KLINIČKOG CENTRA: Od „počinje sutra” – do malo sutra

август 29, 2026

REAGOVANJE: Zataškavanje neregularnosti na završnom ispitu

август 28, 2026
Radar
Društvo

DR JOVANA JOKSIMOVIĆ JOVIĆ, PROFESORKA FAKULTETA MEDICINSKIH NAUKA: Predodređena za nauku i note

Kragujevačke novineмарт 28, 2025

Profesorka Jovana Joksimović Jović rođena je 1987. godine u Kosovskoj Mitrovici, gde je kao „vukovac”…

DISCIPLINSKI POSTUPCI PROTIV PROFESORKE SUZANE ROGAN: Pakovanje otkaza zbog podrške maturantima

јун 15, 2025

TALASANJA NA KRAGUJEVAČKOM UNIVERZITETU: Kako rade naprednjački „pipci”

април 22, 2025
Zapratite nas
  • Facebook
  • Twitter

Email: redakcija@kragujevacke.rs
Telefon: 333-111
Telefon: 333-116
Telefon: 337-326

Facebook Instagram
O nama

► Osnivač i izdavač „Javnost” d.o.o., Kragujevac, Branka Radičevića 9
► Direktor Gordana Božić
► Glavni i odgovorni urednik Miroslav Jovanović
► Registarski broj medija: IN000304

© 2026 Kragujevačke novine. Izrada CMS Solutions.
  • Politika privatnosti
  • Uređivačka koncepcija
  • Impresum

Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.

Kragujevačke

Podrži Kragujevačke. Doniraj!

”

Podržite nezavisno novinarstvo
i opstanak naše redakcije.

Doniraj