Close Menu
  • Aktuelno
  • U žiži
  • Grad
  • Društvo
  • Politika
  • Kultura
  • Sport
  • Projekti
  • Donacije
  • Kontaktirajte nas
  • Marketing
Novo na sajtu

SKC KRAGUJEVAC OD PRVOG DANA PODRŽAO STUDENTE: Mi smo studentska oaza

новембар 22, 2026

VATERPOLO: Radnički protutnjao Šapcem

новембар 22, 2026

TANOVIĆ: Vučićeva izjava o odlasku Stelantisa je ili širenje panike ili manipulacija

новембар 22, 2026
Facebook
  • Online Magazin
  • Marketing
  • Donacije
  • Kontaktirajte nas
Facebook Instagram
Kragujevačke novine
  • Aktuelno
  • U žiži
  • Grad
  • Društvo
  • Politika
  • Kultura
  • Sport
  • Projekti
Kragujevačke novine
Vi ste na: Home»Društvo»AMBROZIJA POD LUPOM GRAĐANA: Udruženi protiv najopasnijeg alergena
Društvo

AMBROZIJA POD LUPOM GRAĐANA: Udruženi protiv najopasnijeg alergena

Kragujevačke novineBy Kragujevačke novineоктобар 8, 2026Нема коментара5 Mins Read
Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email
Ambrozija 8
Kartiranje ambrozije u naselju Stanovo. Autori: Filip Grbović i Snežana Branković
Share
Facebook Twitter LinkedIn Pinterest Email

Svakog avgusta, septembra i oktobra ordinacije alergologa pune se pacijentima sa istim tegobama – kijavicom, zapušenim nosem, svrabom očiju, kašljem, ponekad i napadima astme. Iza velikog dela tih sezonskih muka stoji ambrozija (Ambrosia artemisiifolia L.), jednogodišnja biljka koju stručnjaci svrstavaju među najopasnije alergene vrste u Srbiji. NJen polen je toliko agresivan da i svega nekoliko zrna po kubnom metru vazduha izaziva simptome kod osetljivih osoba, a najugroženiji su deca, trudnice, stariji i hronični bolesnici.

Ambrozija nije domaća vrsta. U Evropu je stigla iz Severne Amerike još u 19. veku, a danas se ubraja među najrasprostranjenije invazivne biljke našeg podneblja. Uspeva tamo gde je zemljište ogolelo i zapušteno — na gradilištima, duž pruga i puteva, na neuređenim parcelama i obodima njiva. Upravo zato je grad njeno idealno stanište: svaki napušteni plac ili neodržavana zelena površina potencijalno je novo žarište. Zabrinjava to što se često javlja u neposrednoj blizini škola, vrtića, bolnica i igrališta, tamo gde su najosetljiviji sugrađani.

Prva baza žarišta

Da bi se ovaj problem sagledao sistemski, a ne tek kao sezonska gužva oko košenja, Ekološko-istraživačko društvo „Mladen Karaman“ pokrenulo je projekat Ambro@KG — održiva zajednica i zdrava životna sredina kroz građansko mapiranje ambrozije u Kragujevcu. Ideja je jednostavna i moćna: ako naučnici i građani zajedno beleže gde ambrozija raste, dobija se precizna karta na osnovu koje se planira uklanjanje tamo gde je najpotrebnije.

U projekat su se, pored stručnog tima, uključili učenici Prve kragujevačke gimnazije, studenti Prirodno-matematičkog fakulteta, članovi planinarskog društva i brojni zainteresovani sugrađani. Kroz radionice i seminare učili su da prepoznaju ambroziju, razlikuju je od sličnih biljaka i razumeju ekološke i zdravstvene posledice njenog širenja.

Svoje nalaze učesnici su beležili pomoću mobilnog telefona — svaki lokalitet proveren je na terenu i snimljen sa GPS pozicijom, a prikupljeni podaci obrađeni su u GIS-u, čime je nastala prva prostorna baza žarišta ambrozije u gradu.

Abrozija 13
Javna akcija uklanjanja ambrozije na Hipodromu: učesnici sa prikupljenom biomasom. Autor: Filip Grbović

Rezultati prve sezone govore sami za sebe: zabeleženo je više od 30 lokaliteta i preko 200 mikrolokaliteta. Nastala karta nije sama sebi cilj — ona omogućava da prioritet dobiju zone u blizini ustanova od javnog značaja i da se uklanjanje isplanira pre nego što biljka pusti polen.

Rezultati nisu ostali na papiru: karta žarišta predstavljena je na stručnim seminarima i tako vraćena zajednici kao osnova za planiranje uklanjanja.

Projekat donosi i rešenje retko viđeno u ovakvim akcijama. Umesto da uklonjena ambrozija završi kao običan otpad, ispituje se mogućnost njenog kompostiranja i pretvaranja u koristan organski materijal. Tako se kontrola invazivne vrste povezuje s principima cirkularne ekonomije i smanjenjem količine biljnog otpada.

Terenske akcije

Kada je reč o suzbijanju, zakon je jasan: vlasnici i korisnici zemljišta dužni su da ambroziju uklone pre cvetanja. Stručnjaci, međutim, naglašavaju da jedno košenje gotovo nikada nije dovoljno — biljka se brzo regeneriše, pa su potrebna dva do tri, pri čemu je presudno ono neposredno pred cvetanje. Uz to, seme ambrozije u zemljištu ostaje vitalno decenijama, što znači da je reč o višegodišnjoj borbi, a ne o jednokratnom poslu.

Ambrozija 15
Uklanjanje ambrozije pre cvetanja — najdelotvornija mera kontrole. Autor: Filip Grbović

Aktivnosti se nastavljaju i tokom 2026. godine, kroz ponovne terenske provere i nove akcije kontrole. U julu 2026. na kragujevačkom Hipodromu organizovana je javna ekološka akcija — učesnici su ručno čupali i pakovali ambroziju pre cvetanja, čime su rezultati mapiranja direktno pretvoreni u delo na terenu.

A tu je i poziv svim sugrađanima da se uključe. Prepoznavanje ambrozije danas je lakše nego ikad — besplatne aplikacije poput Flora Incognita, PlantNet, Plant ID ili Seek by iNaturalist pomažu da se biljka odredi fotografijom. Dovoljno je fotografisati je sa uključenim GPS-om na telefonu (ili uz ručno zabeležene koordinate) i podatke poslati na eidmladenkaraman@gmail.com. Svaka prijava pomaže da se žarište zabeleži i ukloni na vreme.

Projekat Ambro@KG realizuje se uz podršku kompanije dm drogerie markt, kroz konkurs „{ZAJEDNO} za održive ideje“, a do sada je privukao pažnju nacionalnih i lokalnih medija. Njegova poruka je, međutim, najjednostavnija moguća: zajedničkim snagama Kragujevac može postati zdravije mesto za život.

VODIČ ZA GRAĐANE
Buditi i vi deo projekta

Kako da prepoznate ambroziju

Listovi: duboko usečeni, podsećaju na pelen.
Stablo: razgranato i dlakavo, visoko i do 1,5 m.
Cvetovi: sitni, zeleni, u visećim klasovima na vrhu biljke.
Koren: plitak i slabo razvijen — lako se iščupa.
Miris: neprijatan i oštar, sličan pelinu.
Period cvetanja: jul–oktobar.

Gde najčešće raste

Napušteni placevi i neobrađene parcele – neuređene zelene površine u naseljima – pored puteva, pruga i rečnih dolina – blizu škola, vrtića, bolnica i igrališta – industrijske zone, stovarišta i deponije – obodi oranica.
Kako da prijavite nalaz

Fotografišite biljku (najbolje sa uključenim GPS-om na telefonu, da fotografija dobije lokaciju).
Ako GPS nije uključen, zabeležite tačne koordinate (npr. preko Google Maps).

Pošaljite fotografije i lokaciju na eidmladenkaraman@gmail.com
Aplikacije za prepoznavanje: Flora Incognita, PlantNet, Plant ID, Seek by iNaturalist.

Piše: dr Filip Grbović

Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email
Previous ArticleTRIBINA STUDENTSKE LISTE U KNIĆU: „Oporavak sela – budućnost mladih“
Next Article SRBIJA U OGLEDALU: Crno-žuta koalicija
nenadkgr77
Kragujevačke novine
  • Website

Related Posts

SEĆANJE – TANJA PAVLOVIĆ: Devojčica koja je želela da menja svet

новембар 22, 2026

DNEVNIK AMERIČKOG PENZIONERA: Generacija kojoj ne treba vođa

новембар 21, 2026

(NE)REŠAVANJE SAOBRAĆAJNIH PROBLEMA: Južna obilaznica – prioritet Kragujevca

новембар 17, 2026
Leave A Reply Cancel Reply

Grad

ČEMU SLUŽI RADIO TELEVIZIJA KRAGUJEVAC: Građani plaćaju partijsku propagandu

новембар 19, 2026

(NE)REŠAVANJE SAOBRAĆAJNIH PROBLEMA: Južna obilaznica – prioritet Kragujevca

новембар 17, 2026

DA LI ĆE BITI LOKALNIH IZBORA: Čekajući Studentsku listu

новембар 15, 2026

STUDENTI PROZIVAJU: Na Medicini nešto nije zdravo

новембар 13, 2026
Društvo

DR JOVANA JOKSIMOVIĆ JOVIĆ, PROFESORKA FAKULTETA MEDICINSKIH NAUKA: Predodređena za nauku i note

Kragujevačke novineмарт 28, 2025

Profesorka Jovana Joksimović Jović rođena je 1987. godine u Kosovskoj Mitrovici, gde je kao „vukovac”…

DISCIPLINSKI POSTUPCI PROTIV PROFESORKE SUZANE ROGAN: Pakovanje otkaza zbog podrške maturantima

јун 15, 2025

URBANA OBNOVA KRAGUJEVCA: Tri rane u gradskom jezgru

новембар 4, 2026
Zapratite nas
  • Facebook
  • Twitter

Email: redakcija@kragujevacke.rs
Telefon: 333-111
Telefon: 333-116
Telefon: 337-326

Facebook Instagram
O nama

► Osnivač i izdavač „Javnost” d.o.o., Kragujevac, Branka Radičevića 9
► Direktor Gordana Božić
► Glavni i odgovorni urednik Miroslav Jovanović
► Registarski broj medija: IN000304

© 2026 Kragujevačke novine. Izrada CMS Solutions.
  • Politika privatnosti
  • Uređivačka koncepcija
  • Impresum

Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.

Kragujevačke

Podrži Kragujevačke. Doniraj!

”

Podržite nezavisno novinarstvo
i opstanak naše redakcije.

Doniraj