Close Menu
  • Aktuelno
  • U žiži
  • Grad
  • Društvo
  • Politika
  • Kultura
  • Sport
  • Projekti
  • Donacije
  • Kontaktirajte nas
  • Marketing
Novo na sajtu

KOLIKO JAVNO STAMBENO PREDUZEĆE DUGUJE „ENERGETICI”: Naplaćeno, pa zadržano

јул 31, 2026

SUGRAĐANI – BATA HERMAN: Tata-mata svih „zanata”

јул 30, 2026

Počinje toplotni talas: Narednih 12 dana veoma visoke temperature – danju 40, noću 26 stepeni

јул 30, 2026
Facebook
  • Online Magazin
  • Marketing
  • Donacije
  • Kontaktirajte nas
Facebook Instagram
Kragujevačke novine
  • Aktuelno
  • U žiži
  • Grad
  • Društvo
  • Politika
  • Kultura
  • Sport
  • Projekti
Kragujevačke novine
Vi ste na: Home»Društvo»DR MARIJA JEREMIĆ, DOBITNICA NAGRADE „MILOVAN ANTIĆˮ: Fizičarka posvećena radu u nuklearnoj medicini
Društvo

DR MARIJA JEREMIĆ, DOBITNICA NAGRADE „MILOVAN ANTIĆˮ: Fizičarka posvećena radu u nuklearnoj medicini

Kragujevačke novineBy Kragujevačke novineдецембар 7, 20241 коментар6 Mins Read
Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email
Dr Marija
Share
Facebook Twitter LinkedIn Pinterest Email
Radar

Svake godine Udruženje nuklearne medicine dodeljuje nagradu „Milovan Antićˮ za najoriginalniji naučni rad iz ove oblasti u prethodnoj godini, a najbolji rad u 2023. godini imala je Marija Jeremić, specijalista medicinske nuklearne fizike i doktor fizičkih nauka, zaposlena u Centru za nuklearnu medicinu Univerzitetskog kliničkog centra u Kragujevcu.

Priznanje je dodeljeno u Beogradu na internacionalnom simpozijumu metaboličnih bolesti i teranostike (deo nuklearne medicine koji se bavi dijagnostičko-terapijskim parovima). U „trciˮ za priznanje bilo je nekoliko radova, koji se boduju prema tome u kojim prestižnim časopisa su objavljeni i prema glasovima svih članova Udruženja nuklearne medinice.

Nagrađeni naučni rad zove se „Radioaktivnost bioloških uzoraka krvi i urina pacijenata tretiranih sa itrijum 90 dotatok (90 Y-DOTATOC) terapijomˮ . Istraživanje se radilo na pacijentima koji su primali peptidnu radionuklidnu terapiju (terapija kojom se leče neuroendokrini tumori). Pacijenti su primali terapiju „itrijum 90 dotatokˮ, kasnije „itrijum 90 dotatejtˮ(90 Y-DOTATATE), , a merenje se zasnivalo na uzorcima krvi i urina.

Rad je objavljen u oktobru 2023. godine u časopisu „Nuclear engineering and tehnologyˮ, koji je zvanično glasilo korejskog nuklearnog udruženja. Časopis je kategorije M21 (po kategorizaciji naučnih časopisa spada u grupu najprestižnijih).

– Fizičari u bolnici se bave uglavnom dozimetrijom i planiranjem radioterapije. U nukearnoj medicini nemamo planiranje radionukleidne terapije, ali vršimo procenu doza koju primaju pacijenti. Itrijum 90 je renotoksičan (štetan za bubrege) i po preporukama ne bi trebalo da se daje u više od dve terapije. Međutim, kada smo radili procenu doze koju bubrezi primaju, došli smo do saznanja da pacijentu može da se da i više od dve terapije u cilju lečenja neuroendokrinih tumora. Ovi tumori su poznati po tome što kasno daju simptome, kada već metastaziraju. Pacijenti koji primaju ovu terapiju su najčešće oni sa višestrukim metastazama, objašnjava dr Jeremić.

Istraživač u oblasti nuklearne medicine

Doktorka Marija je u septembru ove godine u internacionalnom centru za teorijsku fiziku u Trstu dobila nagradu i za najbolji apstrakt poster za Evropu. Takođe, ona je autor i koautor u više od trideset naučnih radova. Svi su bili iz oblasti nuklearne medicine i primene fizike u ovoj medicinskoj grani i to je oblast iz koje je doktorirala.

Osim ovog, kao najznačajniji izdvaja rad koji se bavi biokinetikom (distribucijom
radiofarmaceutika u telu pacijenta) itrijuma 90, a istraživanje je objavljeno u američkom časopisu „Medical Physicsˮ (kategorije M21).

– To je naprestižniji časopis iz oblasti medicinske fizike, jer ima visok imakt faktor i veoma teško u njemu objavljuje. U ovom radu smo razmatrali ideju proračuna doza koje primaju kritični organi tokom ove terapije. Istraživanje sam sprovela na početku karijere u saradnji sa profesorom Milovanom Matovićem, objašnjava dr Jeremić.

Izdvaja i rad u kojem su merili uzorke krvi i urina pacijenata koji su primali radiojodnu terapiju zbog karcionoma štitaste žlezde. Do tada je bilo uvreženo mišljenje da ukoliko se pacijentima kao dodatna terapija da lek „lasiksˮ, biće bolji efekat eliminacije radioaktivnog joda. Međutim, ispostavilo se da to nije tačno. Istraživanje je sprovedeno na početku njene karijere pod rukovodstvom profesora Milovana Matovića.

– Podaci iz ovog naučnog rada se primenjuju u lečenju karcinoma štitaste žlezde. Rad je objavljen 2010. godine i za njega profesor Matović je dobio nagradu „Milovan Antićˮ.

U saradnji sa kolegama sa nuklearne medicine, naučnicima sa Fakulteta medicinskih nauka, Katedre za fiziologiju, i grupom naučnika koja se bavi bioinženjeringom na Fakultetu inženjerskih nauka obavili su veliko istraživanje u kojem su proučavali transport LD holesterola kroz krvne sudove zeca, a rad je objavljen u časopisu kategorije M21.

– U radu sam koautor, ali kompletna merenja radioaktivnih uzoraka za ovaj rad ja sam odradila, kaže Marija.

I ubuduće dr Jeremić planira da se bavi terapijom u nuklearnoj medicini.

– Nadam se da ćemo u skorije vreme početi sa inovativnim terapijama (izotop terbijum) koje se od pre dve-tri godine primenjuju u nuklearnoj medicini u svetu i želim da istražujem njegovu biokinetiku i efekat na tumorsku ćeliju, navodi naša sagovornica.

Nauka je izabrala mene

Marija Jeremić ima 48 godina i rođena je u Kragujevcu. Ima dvadesetrogodišnjeg sina, njen suprug je novinar u penziji, a roditelji su joj bili „Zastaviniˮ radnici. Završila je Osnovnu školu „Đura Jakšićˮ, Prvu tehničku školu i Prirodno-matematički fakultet u Kragujevcu. Kroz osnovno i srednje školovanje imala je sklonosti ka prirodnim naukama i kada je završila srednju školu, bilo je logično da će studirati fiziku.

– U šestom razredu nastavnici fizike rekla sam da ću biti fizičar kada porastem, a ona se slatko nasmejala i rekla da ću još mnogo puta promeniti mišljenje. Te godine, na letnjem raspustu, pročitala sam biografiju Marije Kiri i bila fascinirana njenim životom, delom i dostignućem, priseća se kroz smeh Marija.

Godinine 1995. upisala je PMF, a završila je 2003. Kaže da je bila dobar student i da nije obnavljala godine, ali se udala i rodila dete kada je bila apsolvent i zbog toga je studije malo produžila. Završila je opštu fiziku, što je uglavnom određivalo rad u prosveti. Želela je da se zaposli u „Zastaviˮ, jer je bila njihov stipendista, ali joj se ta želja nije ispunila. Kasnije je završila kliničku specijalizaciju iz oblasti medicinske fizike na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu u trajanju od tri godine. U toku ovih studija imala je nekoliko objavljenih koautorskih naučnih radova, a nakon toga odlučila je da školovanje „zaokružiˮ doktorskim studijama. Završila je preko
deset različitih edukacija u inostranstvu, (od kojih je za nju najznačajnija: Trening za trenere, podrška medicinskih fizičara u hitnim nuklearnim i radiološkim akcidentima. Ova radionica održana je u Fukušimi, u Japanu 2015. godine, četiri godine nakon velikog akcidenta koji se tamo dogodio), koje su bile sponzorisane od strane međunarodne Agencije za atomsku energiju.

– Nisam ja birala nauku, već je nauka izabrala mene. Doktorske studije sam upisala 2012. na Prirodno-matematičkom fakultetu na grupi za radijacionu fiziku, a završila ih 2019. godine. Doktorirala sam pod mentorstvom profesora Dragoslava Nikezića, kaže doktorka.

Kada se 2003. godine zaposlila u bolnici, bila je treći fizičar, sada ih ima petnaest i misli da će taj trend da raste, jer se povećava potreba za fizičarima.

– Rad u bolnici je zanimljiv, ako imate okruženje koje omogućava bavljenje naukom. Ukoliko stvarno želite da se posvetite nauci, to traži dosta vremena i ostajanja van radnog vremena. Ali, žrtva se isplati i pruža zadovoljstvo kada rad bude objavljen u nekom stručnom časopisu ili kada dobijete neko priznanje. Medicinski fizičar mora da ima podršku multidisciplinarnog tima – i lekara i fizičara. Imala sam sreću da imam podršku i jednih i drugih. Takođe, imam podršku i sadašnjeg rukovodioca Centra za nuklearnu medicinu prof. dr Vladimira Vukomanovića.

Kako se poslednjih godina sve manje mladih odlučuje da upiše prirodne nauke, među njima i fiziku, pitali smo doktorku koje je njeno mišljenje o tome?

– Mislim da brucoši ne treba da gledaju fiziku kroz prizmu rada u prosveti i nezadovoljstvom koje na tu temu vlada, jer ova nauka nudi različite mogućnosti za usavršavanje, kaže dr Jeremić.

PIše: Maja Đorđević

Svetsko Prvenstvo 2026
Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email
Previous ArticleKANCELARIJA ZA IT: Kompanija Honeywell spremna da se uključi u rad Inovacionog distrikta u Kragujevcu
Next Article SUDBINA LEGATA LJUBICE FILIPOVIĆ: I dalje na „listi čekanjaˮ
nenadkgr77
Kragujevačke novine
  • Website

Related Posts

Zašto i kada autombil troši više sa otvorenim prozorima nego sa uključenom klimom?!

јун 22, 2026

NOVA NEZGODA NA GRADILIŠTU: Urušio se deo trotoara u Ulici kralja Milana

јун 14, 2026

KRAGUJEVAČKE U PRODAJI: Novi broj pred čitaocima!

мај 27, 2026

1 коментар

  1. Dragica Simić
    Dragica Simić on јануар 30, 2025 11:18 pm

    Čestitam!
    Ovo je veliki uspeh koji si radom i ljubavlju prema fizici postigla.
    Verujem da će još mnogo nagrada biti.
    Samo napred!!

    Reply
Leave A Reply Cancel Reply

Grad

KOLIKO JAVNO STAMBENO PREDUZEĆE DUGUJE „ENERGETICI”: Naplaćeno, pa zadržano

јул 31, 202623

KOMUNALNI PROBLEM KOJI JE ZA NADLEŽNE „NEREŠIV”: Ima li nade za Nadeždu

јул 28, 2026278

PISMA ČITALACA: Kad samousluga uzurpira trotoar…

јул 27, 2026504

KAŠNJENJE AKONTACIJE U ZASTAVA „ORUŽJU”: Plata isplaćena, šta će biti sa sledećom

јул 26, 2026100
Radar
Svetsko Prvenstvo 2026
Društvo

TALASANJA NA KRAGUJEVAČKOM UNIVERZITETU: Kako rade naprednjački „pipci”

Kragujevačke novineаприл 22, 2025

Dok kragujevački studenti guraju svoju priču i istrajavaju na ispunjenju zahteva upućenih institucijama sistema, između…

DR JOVANA JOKSIMOVIĆ JOVIĆ, PROFESORKA FAKULTETA MEDICINSKIH NAUKA: Predodređena za nauku i note

март 28, 2025

OSOBE SA TREĆIM STEPENOM INVALIDNOSTI BRIGA PORODICE: Ni socijalna pomoć, ni pravo na rad

јул 2, 2024
Zapratite nas
  • Facebook
  • Twitter

Email: redakcija@kragujevacke.rs
Telefon: 333-111
Telefon: 333-116
Telefon: 337-326

Facebook Instagram
O nama

► Osnivač i izdavač „Javnost” d.o.o., Kragujevac, Branka Radičevića 9
► Direktor Gordana Božić
► Glavni i odgovorni urednik Miroslav Jovanović
► Registarski broj medija: IN000304

© 2026 Kragujevačke novine. Izrada CMS Solutions.
  • Politika privatnosti
  • Uređivačka koncepcija
  • Impresum

Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.