Close Menu
  • Aktuelno
  • U žiži
  • Grad
  • Društvo
  • Politika
  • Kultura
  • Sport
  • Projekti
  • Donacije
  • Kontaktirajte nas
  • Marketing
Novo na sajtu

NOVA SNAGA KG: 50 Vučićevih rupa, 0 odgovornih

јул 21, 2026

NOVA: Bez novog klastera za Srbiju do kraja leta

јул 21, 2026

Velika letnja akcija dobrovoljnog davanja krvi

јул 21, 2026
Facebook
  • Online Magazin
  • Marketing
  • Donacije
  • Kontaktirajte nas
Facebook Instagram
Kragujevačke novine
  • Aktuelno
  • U žiži
  • Grad
  • Društvo
  • Politika
  • Kultura
  • Sport
  • Projekti
Kragujevačke novine
Vi ste na: Home»Društvo»SRBIJA U OGLEDALU: Ko je sledeći (posle Orbana)
Društvo

SRBIJA U OGLEDALU: Ko je sledeći (posle Orbana)

Kragujevačke novineBy Kragujevačke novineаприл 17, 2026Нема коментара5 Mins Read
Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email
711orban I Vucic
Share
Facebook Twitter LinkedIn Pinterest Email
Radar

Svi svetskoistorijski događaji i ličnosti dešavaju se, takoreći, dvaput…, reči su koje se pripisuju Hegelu posle Marksovog citata, za koji ovaj ne navodi izvor. Zato mnogi misle da je to greška koju je Marks preuzeo od Engelsa.

Kako bilo, nama se desilo nešto dvaput. Pred Miloševićev pad mnogi su govorili „dobro, ovaj treba da ode, alo ko će da ga zameniˮ. I pojavio se Đinđić. Sada mnogi govore, „studentski pokret je jak, ali nema ko da ga povedeˮ. Pojaviće se, odgovarao sam im ja, imajući u vidu ne samo Đinđića, već i svetsku istoriju. Kad je Rimska republika bila u krizi, pojavila su se braća Grasi i produžili joj život za čitavo stoleće. I evo sada se, posle čuvenog govora sa terase Rektorata u Beogradu, pojavio rektor Đokić, koga su praktično ugurali u to vlastodršci i njihovi mediji, kao zrela politička ličnost.

Razlika je u tome što je Đinđić, mada i sam doktor nauka, bio već involviran u politiku, dok je Đokić dosad imao (veoma uspešnu) isključivo univerzitetsku karijeru – profesor je na Arhitektonskom fakultetu, rektor Beogradskog univerziteta u drugom mandatu. To nas podseća da kad se prave analogije u istoriji, odnos između jedne istorijske ličnosti i neke nove ličnosti koja se tek javlja nije odnos identiteta. NJihova sličnost se zasniva na sličnom mestu u istoriji, Svaki od njih je ličnost za sebe.

Ali, pazite, mesta su slična, ali ne identična. Obojica se nalaze na čelu pokreta protiv lične vlasti jednog čoveka (što su Grci nazivali tiranija), ali pred Đinđićem se nalazio Milošević, koji je bio kraj jednog niza sličnih vlastodržaca, u jednom autorativnom režimu izraslom iz dugogodišnjeg poništavanja ljudskih prava.

Milošević koji nas je uveo u rat sa NATO, u nezapamćenu hiperinflaciju, u izolovanost od sveta, ali nije bio uzurpator.

S druge strane, rektor Đokić, ima jednog hibridnog uzurpatora. Vlastodršca koji je obnovio metode komunističke vladavine u jednom društvu koje je, neosporno, kapitalističko, dobivši tako najstrašniji mogući hibrid. Ali, Đokić ima pomoć neverovatno samosvesne mase, studentskog pokreta. Osim toga on ima situaciju u kojoj su glasačke mase počele da proziru Kesedžijinu dvoličnost, tj. to što se on kune u očuvanje Kosova, a s druge strane sprovodi dosledno francusko-nemački plan, koji vodi Kosovo u nezavisnost. Kao da je Kosovo kuglica koja se nalazi ispod tri kutije šibica – čas ga vidiš, čas ga ne vidiš.

Na sličnom šibicarenju on je zasnovao i celu svoju vladavinu. Srbija je još uvek podeljeno društvo, mnogi ne mogu da prežale Miloševića. On je pridobijao ljubitelje komunističke ideje opšte uravnilovke, svaljujući sav teret nepravilnosti iz perioda tranzicije posle 2000. na pleća dosovske vlasti. Tako da svi ti ljudi gledaju na njega kao na borca protiv tranzicije, dok on, ne samo da nije prekinuo tranziciju, već uvodi liberalni kapitalizam (odavno prevaziđen u svetu). NJegova drskost, ili nepoznavanje ekonomije, ide toliko daleko da je na godišnjicu Đinđićeve smrti izjavio „šta je on to uradioˮ.

Đinđić je osnove za tranziciju Srbije, zajedno sa Mirkom Cvetkovićem, koji je bio ministar finansija u Koštuničinoj vladi, i još nekim ministrima (Dinkić, Đelić, da pomenemo samo neke), zasnovao tranzicionu ekonomiju, koju su koristili i naprednjaci kad su došli na vlast (oni nisu promenili ništa u srpskoj ekonomiji, sem što su uveli fiskalnu stabilizaciju, koja je bila značajna, ali i moguća zbog toga što su u tranziciji tek treće ili četvrte vlade stabilne, te su mogli da smanje plate i penzije, a da ne dođe do velikih nemira). I nastavili su Dinkićevu politiku privlačenja stranih investitora uz pomoć subvencija i davanja raznoraznih pogodnosti.

No, ta politika je bila razumna u vreme dovođenja „Fijataˮ, a sada se okreće protiv njih kao bumerang. Za poslednjih godinu dana bez posla je ostalo preko 8.500 radnika u stranim kompanijama koje su od države dobile 110 miliona evra subvencija. Najviše ljudi na ulici je završilo na jugu Srbije, oko 6.000. Ostatak, više od 2.500, otpušteno je u Vojvodini. A tolike subvencije su onemogućile podršku domaćoj privredi, te smo počeli i da padamo sa rastom.

Kesedžija, ne snađen, a besan, ruši sve kao slon u staklarskoj radnji. Sada pritiska univerzitete i N1 da bi ih neutralisao do izbora, a ne shvata da je internet glavno oruđe studenata. Osim toga, koristi izraelski špijunski softver da bi snimio pripadnike službi bezbednosti koji gledaju N1 i Novu. To samo pokazuje koliko mu se temelji tresu.

Bez N1 i Nove nećemo imati šta da gledamo, ali izbore će dobiti studenti koji idu od vrata do vrata i tako pokreću promene unutar glasačkog tela. Dakle, pitanje je kad će da da izbore. Počeo je već da vrda: „Ako se politička situacija u svetu pogorša, neću dati izbore na prolećeˮ, kao da je ikada i nameravao da ih da u to vreme. S druge strane, već omalovažava rektora Đokića, za svaki slučaj, i time započinje predizbornu kampanju. Nazivao ga je prvo „papomˮ, pa mu se to nije primilo, sad ga naziva „političaremˮ, sa ironičnom intonacijom.

Ali, zvezde mu nisu naklonjene. Pao je njegov prijatelj i oslonac Viktor Orban, jer je na izborima u Mađarskoj opoziciona „Tisaˮ dobila dvotrećinsku većinu u parlamentu. Studenti su odmah pitali – ko je sledeći (za pad)?

Piše: Vladimir M. Ristić

Svetsko Prvenstvo 2026
Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email
Previous ArticleZAŠTO SU REKTOR I UPRAVE SVIH KRAGUJEVAČKIH FAKULTETA PREĆUTALI „OKUPACIJUˮ REKTORATA U BEOGRADU: Senke nad KG Univerzitetom
Next Article VATERPOLO: Radnički u finalu Regionalne lige
nenadkgr77
Kragujevačke novine
  • Website

Related Posts

Velika letnja akcija dobrovoljnog davanja krvi

јул 21, 2026

PORODICA RADOJIČIĆ – OD HOBIJA DO BIZNISA: Keramika za sva vremena

јул 19, 2026

PROLEGOMENA ZA NOVI POČETAK: Pod znakom Istočnog pitanja (8)

јул 18, 2026
Leave A Reply Cancel Reply

Grad

Velika letnja akcija dobrovoljnog davanja krvi

јул 21, 20264

VREME (NE)ČISTIH RAČUNA: Kako kragujevački naprednjaci troše novac građana

јул 15, 2026294

SUBVENCIJE IZ BUDŽETA GRADA JAVNIM PREDUZEĆIMA: Iz ćupa se krpi svaka „rupaˮ

јул 14, 2026137

ČIJA JE ODGOVORNOST OBNOVA SOKOLANE: Sve je u rukama grada

јул 11, 2026143
Radar
Svetsko Prvenstvo 2026
Društvo

TALASANJA NA KRAGUJEVAČKOM UNIVERZITETU: Kako rade naprednjački „pipci”

Kragujevačke novineаприл 22, 2025

Dok kragujevački studenti guraju svoju priču i istrajavaju na ispunjenju zahteva upućenih institucijama sistema, između…

DR JOVANA JOKSIMOVIĆ JOVIĆ, PROFESORKA FAKULTETA MEDICINSKIH NAUKA: Predodređena za nauku i note

март 28, 2025

OSOBE SA TREĆIM STEPENOM INVALIDNOSTI BRIGA PORODICE: Ni socijalna pomoć, ni pravo na rad

јул 2, 2024
Zapratite nas
  • Facebook
  • Twitter

Email: redakcija@kragujevacke.rs
Telefon: 333-111
Telefon: 333-116
Telefon: 337-326

Facebook Instagram
O nama

► Osnivač i izdavač „Javnost” d.o.o., Kragujevac, Branka Radičevića 9
► Direktor Gordana Božić
► Glavni i odgovorni urednik Miroslav Jovanović
► Registarski broj medija: IN000304

© 2026 Kragujevačke novine. Izrada CMS Solutions.
  • Politika privatnosti
  • Uređivačka koncepcija
  • Impresum

Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.